Teška kršenja ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava postala su šokantno rutinska u ratu Rusije protiv Ukrajine, rekao je u petak visoki komesar Ujedinjenih nacija za ljudska prava Volker Turk.
"Više od 8.400 smrtnih slučajeva civila potvrđeno je od početka rata koji je počeo u februaru prošle godine, dok je više od 14.000 civila ranjeno", rekao je Volker Turk Savjetu za ljudska prava, navodeći da su ti brojevi samo vrh ledenog brijega.
On je rekao da je tokom rata, Kancelarija za ljudska prava dokumentovala brojna pogubljenja po kratkom postupku i ciljane napade ruskih vojnih snaga na civile u okupiranim regijama Ukrajine, uključujući povezane oružane grupe poput grupe Wagner.
Što se tiče mučenja i zlostavljanja zatvorenika, rekao je da je rusko osoblje odgovorno za 91 posto takvih incidenata, prema intervjuima sa 89 civila.
"Od 109 dokumentovanih slučajeva ruskog seksualnog nasilja većina se dogodila na mjestima pritvora", napomenuo je on i podvukao da su tri počinjena nad djevojkama mlađim od 18 godina.
Turk je rekao da je njegovo osoblje dokumentovalo 91 slučaj prisilnog nestanka i proizvoljnog pritvora sa ukrajinske strane.
Od 73 intervjuisane žrtve, 53 posto je bilo mučeno ili maltretirano, dok su zabilježena i 24 slučaja ukrajinskog seksualnog nasilja.
"U većini slučajeva radi se o prijetnji seksualnim nasiljem u početnim fazama pritvora", rekao je on.
Turk je naglasio da je njegovo osoblje interviuisao više od 400 ratnih zarobljenika sa obje strane, pri čemu je više od 90 posto ukrajinskih ratnih zarobljenika reklo da su bili mučeni ili maltretirani. To je reklo i 50 odsto ruskih ratnih zarobljenika.
On se osvrnuo na globalne ekonomske posljedice rata, naglašavajući da je najozbiljniji globalni rast troškova života u jednoj generaciji naštetila životima i sredstvima za život oko 1,6 milijardi ljudi.
Napominjući da je kriza gurnula više od 71 milion ljudi u siromaštvo, rekao je da ova situacija ugrožava stabilnost mnogih zemalja.
"Za živote desetina miliona ljudi širom svijeta od suštinskog je značaja da crnomorska inicijativa za žito nastavi pružati podršku globalnoj sigurnosti hrane - nakon trenutnog roka u maju 2023.godine", dodao je šef UN-a za ljudska prava.
Turkiye, Ujedinjene nacije, Rusija i Ukrajina potpisali su u julu prošle godine sporazum u Istanbulu o nastavku izvoza žitarica iz tri ukrajinske crnomorske luke koji je bio obustavljen nakon početka rusko-ukrajinskog rata u februaru 2022. godine.
