Ibrahim Aydil je bio pekar od djetinjstva, ali se ne sjeća takve sumornosti u sektoru koji je bio duša njemačkog društveno-kulturnog pejzaža.
„Osjećamo krizu u Njemačkoj, to je nevjerovatno, previše“, kaže 54-godišnji Aydil dok opisuje raspoloženje pekarskog sektora u zemlji, koji se suočava s najvećom krizom u historiji.
Rast cijena pšenice i energenata – izazvan sukobom Rusije i Ukrajine – doveo je pekarsku industriju na rub.
Njemačka zavisi od ruske energije više od bilo koje druge evropske zemlje, ali kako je Moskva smanjila isporuke gasa Evropi kao kontramjeru protiv sankcija koje predvodi SAD, kontinent se trudi da pronađe alternativne izvore energije za ublažavanje krize koja se razvija.
A energetski intenzivni sektori kao što su pekare bili su prvi u redu koji su doživjeli udar.
Aydil kaže da “matematika više ne vrijedi”.
“Trenutno vodim dvije pekare, a moji računi za struju porasli su na 22.000 dolara mjesečno u poređenju sa 6.000 dolara prošle godine, prije rata u Ukrajini.
Osim toga, cijena brašna je porasla više od 10 puta, s 33 centa po kilogramu na 80 centi”, kaže Aydil, koji je svoju prvu pekaru otvorio u zapadnom gradu Dusseldorfu 2016. godine.
Iako je hljeb osnovna namirnica u mnogim zemljama, on ima posebno mjesto u Njemačkoj, koja ima 600-tinjak različitih vrsta hrane na bazi pšenice.
Osnovna hrana je toliko integrisana u njihov svakodnevni život da Nijemci svoju večeru zovu "abendbrot", što znači običaj večernjeg hljeba.
Tanjire Nijemaca punilo je blizu 1.000 pekara, ali mnoge su u posljednje vrijeme bankrotirale. Lista se samo povećava.
Kristoffer L, koji radi u 116 godina staroj porodičnoj pekari u sjevernom gradu Bremenu, kaže da se lokalne pekare bore da opstanu jer većina koristi peći na plin i rashladne prostorije na struju za svoje proizvode.
On dodaje da su pekare prisiljene da recikliraju hljeb – ostatke koriste za pravljenje svježeg hljeba – kako bi snizili račune za energiju koji su porasli 10 puta, sa 3.800 dolara mjesečno prošle godine na 38.000 dolara sada.
Aydil zna da je malo vjerovatan skori pronalazak rješenja.
“Stvari ne dolaze na svoje mjesto. Kažem, dobro, bit će sve uredu tri-šest mjeseci kasnije, ali ništa ne ide nabolje u sadašnjoj situaciji”, kaže on i dodaje da pekari ne dobijaju nikakvu državnu podršku, da je profitna stopa postavljena na nulu, a budućnost je previše neizvjesna.
Lanac stečaja
Thilmann Brot, tradicionalna porodična firma osnovana 1937. godine, propala je u oktobru sa svih svojih 20 filijala u i oko jugozapadnog grada Koblenza.
Devedesetogodišnji Schlechtrimen iz Kelna postao je još jedna žrtva finansijskog uskog grla uzrokovanog porastom cijena struje i proglasio bankrot u septembru.
Lanac Hampe iz Neunkirchena, Manufaktur Gaues iz Hannovera i Stoehr-Brot iz Dinklagea ranije nisu mogli pokriti oštre troškove i pokrenuli su efekat kotrljajuće grudve snijega, bankrota pekara u zemlji koje zavisi od energije.
Kao reakcija na skok cijena, 800 pekara u sjevernoj Njemačkoj protestovalo je protiv vlade gaseći svjetla i uslužujući svoje kupce u mraku u septembru, navodi se u saopćenju Udruženja pekara i konditora u North Incorporatedu.
U oktobru je Udruženje pekara organizovalo demonstracije pod nazivom “#Alarmstufe_Brot” (Alarmlevel_hread) u Berlinu, Dusseldorfu, Hannoveru i Minhenu i Magdeburgu. Pekare u Dusseldorfu su čak dijelile krofne prolaznicima i vozačima kako bi skrenule pažnju na njihovu finansijsku situaciju.
Prema izvještaju koji je objavio njemački savezni ured za statistiku objavljenom u oktobru, cijene energije su porasle za 43 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Prirodni plin se više nego udvostručio za gotovo 110 posto.
Ipak, izazovi s kojima se pekare suočavaju ne završavaju povećanjem troškova energije.
Cijena pšenice trenutno je gotovo 2,5 puta viša u odnosu na 2021. godinu, a litar ulja – još jednog ključnog sastojka za pekarsku industriju – prodaje se tri puta više, blizu 3 dolara.
Kao što su cijene energije i sirovina za hljeb naglo porasle od ukrajinske krize, cijene hljeba su porasle za gotovo 20 posto od prošlog oktobra.
Dr. Frank Umbach, šef istraživanja Evropskog klastera za sigurnost klime, energije i resursa, kaže da „postoji nekoliko razloga za poskupljenje struje, ali je to dijelom povezano i s cijenama gasa. Prirodni gas je najskuplji izvor proizvodnje električne energije.
Evropska komisija trenutno radi na novom dizajnu cijene/tržišta električne energije. Ali bit će potrebne godine da se završi.”
Pekarski sektor nije naišao na institucionalnu podršku
Reakcija njemačkih vlasti na energetsku krizu dovela je do panike i bijesa među pekarima.
Iako je vlada lijevog centra najavila mjere pomoći u iznosu od blizu 100 milijardi eura kako bi se uhvatila u koštac sa zapanjujućom inflacijom, pekarski sektor nije naišao na institucionalnu podršku. Štaviše, stav lidera je također razbjesnio pekare.
Ministar ekonomije Robert Habeck našao se udaru kada je u septembru rekao da očekuje moguće bankrote na osnovu energetske krize, navodeći kao primjer pekarski sektor jer "zavisi od ljudi koji troše novac".
Štaviše, šef saveznog ureda za civilnu zaštitu i pomoć u katastrofama, Ralph Tiesler, nedavno je rekao da Njemačka treba očekivati "regionalni i privremeni prekid u opskrbi električnom energijom" u januaru i februaru, ali je kasnije povukao i izvinio se zbog svoje izjave.
Kako se oštra zima nadvija nad Evropu, očekuje se da će je pekare osjetiti sve više.
Umbah kaže da će, ako se Njemačka suoči s većom krizom u snabdijevanju gasom, pekare biti prve na udaru jer "privatna domaćinstva neće biti primorana da smanjuju potrošnju gasa".
Njemačka se bori da pronađe alternativne izvore gasa jer su isporuke iz Rusije – nekadašnjeg njenog najvećeg dobavljača – potpuno obustavljene u augustu.
