Mogu li zemlje Balkana postati omiljena destinacija za digitalne nomade?

Ekonomska kriza i karantin iz 2020. godine izazvali su porast broja radnika na daljinu, od kojih su neki prvi put postali takozvani digitalni nomadi, odlučivši da rade u nekim novim, a često i vrlo dalekim zemljama.

Prema nekim procjenama, u svijetu već sada postoji blizu 35 miliona digitalnih nomada s kombiniranom mogućnošću potrošnje 800 milijardi dolara godišnje. U tom smislu, digitalni nomadi mogu pozitivno doprinijeti ekonomiji zemlje u koju dolaze, te je značajna i njihova uloga u samoj promociji, čime u konačnici privlače više digitalnih nomada.

Osim brze i pouzdane internetske usluge, ugodne klime i niskih troškova života, digitalnim nomadima je vrlo važno da za odredišta ne moraju tražiti posebnu vizu, a ako već moraju, bitno im je da je mogu lako dobiti i obnoviti, bez mnogo administrativnih procedura.

Dok mnoge države u svijetu nude sve privlačnije i bolje uvjete za rad digitalnim nomadima, postavlja se pitanje u kojoj mjeri su zemlje Balkana spremne za trend digitalnog nomadstva.

Pojam digitalnih nomada je uveliko zaintrigirao svijet, a sve je više osoba koje prakticiraju ovaj način rada i stil života. Iako ima nekoliko pojašnjenja, može se kazati da su digitalni nomadi osobe u radnom odnosu koje putuju i pritom upoznaju i istražuju druge države i dijelove svijeta. Digitalni nomadi su ljudi koji svoj posao mogu da spakuju u ruksak ili neku putnu torbu i da uz dobru internetsku konekciju rade s bilo koje lokacije u svijetu.

Iako se prvi put digitalni nomadi spominju krajem 90-ih godina prošlog stoljeća, oni su prije svega generacija uposlenika koja zbog mogućnosti koje nudi digitalizacija nije striktno vezana za određeno mjesto rada te imaju priliku da rade fleksibilno.

Vodeće destinacije za digitalne nomade

Vodeće države koje su se dosad istakle po uvjetima za digitalne nomade su Španija, Meksiko, Kolumbija, Portugal, Tajland i Indonezija. Prema podacima magazina International Living, najbolje evropske države za digitalne nomade su, prema troškovima života, viznim olakšicama i porezima, Španija, Njemačka, Portugal, Estonija, Češka, Mađarska, Hrvatska, Rumunija, Grčka i Malta. Sve navedene zemlje proteklih godina su implementirale više vrsta viza koje se odnose na nestalni boravak i nude poreske olakšice za sve one koji u njima borave više od 183 dana godišnje.

Naime, da se tržištu digitalnih nomada pridaje sve veća pažnja najbolje pokazuju odluke evropskih zemalja o izdavanjima viza za digitalne nomade. Estonija je to uradila prva, a potom su uslijedile i druge zemlje u Evropskoj uniji kako bi privukle digitalne nomade.

Hrvatska sve više ističe svoj potencijal

Hrvatska već nekoliko posljednjih godina poduzima brojne mjere i promoviše svoj potencijal te je postala jedna od popularnih globalnih destinacija za digitalne nomade. Nakon što je izmijenila nekoliko važnih zakona, Hrvatska se našla unutar prvih deset država u svijetu koje digitalnim nomadima omogućuju stjecanje jednogodišnje boravišne dozvole. Takvu mogućnost u Hrvatskoj su zasad najviše koristili Amerikanci i Britanci koji najčešće prakticiraju digitalno nomadstvo, ali sve više osoba se javlja i iz drugih dijelova svijeta.

Hrvatska je 1. januara 2021. godine postala sedma država u svijetu čije zakonodavstvo dozvoljava digitalnim nomadima da rade u zemlji. Amerikanac Steve Tsentserentsky, koji se bavi videoprodukcijom, fotografijom i pisanjem, bio je među prvima koji su aplicirali za radnu vizu za digitalne nomade. Prema nekim podacima, u Hrvatskoj na mjesečnom nivou boravi blizu 2.000 digitalnih nomada.

Već postoji i prvo selo za digitalne nomade u Zadru, svojevrsna “Dolina“. Neslužbeno je ime dobila po Silicijskoj dolini blizu američkog San Francisca u Kaliforniji, koja je poznata po velikom broju hi-tech kompanija.

Ovo zadarsko selo nudi zajednički prostor za rad. Imaju vođu zajednice koji organizuje aktivnosti i druge događaje u saradnji s lokalnim partnerima, brz i siguran internet kao i vlastiti prostor u kojem nomadi mogu boraviti.

Podršku projektu je dalo i Ministarstvo finansija koja je propisalo da se zarada digitalnih nomada neće oporezivati u Hrvatskoj. Dakle, svi će digitalni nomadi poreze na dohodak plaćati u svojim matičnim državama gdje imaju stalno prebivalište, ali, vjeruje se, oni značajan dio zarade troše u Hrvatskoj i na taj način jačaju domaću ekonomiju.

Beograd na vrhu liste evropskih gradova

Srbija također već dugo nudi brojne mogućnosti digitalnim nomadima, a, prema nezvaničnim podacima, Beograd se nalazi na vrhu liste evropskih gradova u kojima se digitalni nomadi najduže zadržavaju. Prema podacima organizacije "Tačka povratka", digitalni nomadi u Srbiji uglavnom borave tri mjeseca, a sada imaju mogućnost da, ukoliko žele, ostanu i duže.

Beograd i Srbija su im zanimljive lokacije iz nekoliko razloga, a jedan od glavnih je odnos cijena i kvaliteta života, kao i umjerana klima, te obično digitalni nomadi u Srbiji borave od aprila do oktobra kada je lijepo vrijeme i tada koriste sve pogodnosti koje im nudi taj dio Balkana.

Digitalni nomadi u Srbiji po zakonu mogu ostati tri mjeseca, ali od sada mogu ostati i duže jer, ukoliko podnesu diplomu Agenciji za kvalifikacije, imaju i pravni osnov da ostanu duže, tako da je to neka vrsta vize za digitalne nomade kako bi mogli ostati u Srbiji i duže od roka 90 dana.

U junu 2021. godine predstavljen je i portal "BelgradeGets.digital" kako bi se promovisao Beograd kao atraktivna destinacija za život i rad digitalnih nomada i drugih digitalnih profesionalaca iz cijelog svijeta.

Crna Gora usvojila Program za privlačenje digitalnih nomada

Crna Gora je također krajem 2021. godine usvojila Program za privlačenje digitalnih nomada do 2025. godine kojim se namjerava povećati broj digitalnih nomada koji borave u Crnoj Gori, ali i prepoznatljivost države kao atraktivne turističke destinacije za njihov boravak. Kroz izradu programa prepoznato je da su neophodne određene normativne izmjene i dopune, u dijelu regulisanja statusa digitalnih nomada, odobravanja njihovog boravka u Crnoj Gori, ali i definisanja poreskih olakšica za tu kategoriju stranih rezidenata.

Cilj inicijative je unaprijediti digitalni ambijent, ne samo za nomade, već i za sve građane pa je kroz program prepoznato i uvođenje novih elektronskih servisa te da Crnu Goru približi e-svijetu i da kao takva bude utjecajnija u digitalnoj eri. Za Crnu Goru, kao turističku destinaciju, digitalni nomadi nose veliki promotivni potencijal, ali također mogu utjecati i na investicioni imidž države.

Skupština Crne Gore krajem jula ove godine usvojila je prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima čiji cilj je da stranci koji obavljaju poslove elektronskim putem za strano privredno društvo koje nije registrovano u Crnoj Gori ili su poduzetnici (digitalni nomadi), regulišu pravni status u Crnoj Gori.

U prijedlogu izmjena zakona navodi se da se omogućava digitalnom nomadu da na osnovu vize za duži boravak (viza D) uđe u Crnu Goru, nakon čega može da reguliše dozvolu za privremeni boravak do dvije godine. Jedan od ciljeva vlade je da 2023. godine u Crnoj Gori bude 250, a dvije godine kasnije 1.000 digitalnih nomada.

Prednosti za digitalne nomade u BiH

U Bosni i Hercegovini se sve češće govori o velikom potencijalu za privlačenje digitalnih nomada. Stručnjaci smatraju da je posebna prednost to što Bosna i Hercegovina obiluje prirodnim bogatstvima i umjerenom klimom. Osim toga, značajna prednost za rad digitalnih nomada u BiH ogleda se i u finansijskom smislu jer za novac koji zarađuju najčešće mogu dobiti mnogo više u ovoj balkanskoj zemlji nego što bi mogli dobiti u nekoj državi u kojoj su mnoge cijene dosta više.

Ipak, osim društvenih uvjeta i životnog standarda, veliku ulogu za privlačanje ove grupe ljudi igra i posebna viza za digitalne nomade, kao i jednostavnost administrativnih procedura.

Neke države u regiji Balkana već su uveliko počele proces olakšanog sticanja privremenog boravka za digitalne nomade, te je važno da i BiH omogući administrativne olakšice za dozvole za boravak i rad kako bi privukle digitalne nomade.

Također, s obzirom na činjenicu da digitalni nomadi najčešće rade freelance poslove, a koji se uglavnom odnose na programiranje, projektni menadžment, dizajn, marketing i slično, vrlo je važno osigurati brz internet, potreban za uspješno obavljanje online poslova.

Još ne postoji sistemski pristup promociji BiH kao destinacije za digitalne nomade, a također je problem i nepostojanje jedinstvenog mjesta, organizacije ili platforme koja može olakšati boravak ovoj ciljnoj skupini u BiH.

Albanija želi postati centar digitalnih nomada

Albanija posljednjih nekoliko godina također donosi inicijative kako bi privukla što veći broj digitalnih nomada. Albanska vlada pokušava da pozicionira zemlju kao centar digitalnih nomada, te u tom smislu radi na uklanjanju logističkih i administrativnih prepreka.

Digitalna agenda Albanije sadrži akcioni plan za 2022-2026. i već ga je odobrila vlada. Jedna od tačaka odnosi se na kategoriju ljudi poznatih kao digitalni nomadi.

“Širenje digitalne i fizičke mreže i osnaživanje poslovanja prioritet je za našu državu jer poduzetnici, vlasnici kompanija i profesionalci iz cijelog svijeta imaju mnogo toga za ponuditi, a nadamo se da ćemo pojednostaviti proces pridruživanja e-rezidenciji, što će potaknuti više njih da izaberu našu zemlju”, navodi se u strategiji.

Još se navodi da ovaj projekat može biti važan korak za privlačenje digitalnih nomada i može se olakšati putem online aplikacija za vize, transportnih sistema te brzog interneta i uvođenja mreže 5G.

Sjeverna Makedonija radi na regulisanju viza za digitalne nomade

Također, vlasti u Sjevernoj Makedoniji smatraju da je zemlja strateški pozicionirana za radnike na daljinu i digitalne nomade koji žele da istraže balkanske kulture i historiju. Budući da Sjeverna Makedonija još nije dio EU, potrebna je viza za posjetioce/radnike koji žele da ostanu u državi 90 dana ili duže.

Trenutno ne postoji viza za digitalne nomade u Sjevernoj Makedoniji. Vlada Makedonije radi na implementaciji programa za takve vize s ciljem privlačenja globalnih digitalnih nomada i omogućavanja i lakšeg rada na daljinu svima koji žele ostati i raditi iz zemlje duže od 90 dana.

Viza za privremeni boravak je trenutno najbolja opcija za digitalne nomade dok se viza za digitalne nomade ne odobri. U Sjevernoj Makedoniji vjeruju da su posebno važne prednosti za digitalne nomade u zemlju niski troškovi života, povoljne stanarine, bogat kulturni život, odlična hrana te zadivljujući pejzaži i priroda.

Do 2035. milijardu ljudi će raditi “na daljinu”

Istraživanja predviđaju da će do 2035. godine blizu milijardu ljudi u svijetu raditi “na daljinu”, odnosno da će biti digitalni nomadi. Osim toga, sve veći broj kompanija u svijetu ima otvorene pozicije namijenjene za digitalne nomade. Kompanije koje zapošljavaju digitalne nomade mogu s drugačijim kulturološkim i profesionalnim vrijednostima obogatiti kompaniju, dok se nomadi mogu upoznavati s kulturom, jezikom i običajima mjesta u kojem trenutno borave.

Budući da digitalni nomadi mogu birati radno okruženje, oni kreiraju svoj idealni radni ambijent, a to znači i veću produktivnost za pojedinca, a, opet, za kompanije je to odličan alat za zadržavanje zaposlenika koji ne žele biti fizički ograničeni samo na jednu lokaciju.

Istraživanje koje je radila kompanija Jobbatical pokazalo je da na testiranom uzorku od 1.200 digitalnih nomada, 87 posto njih smatra da je jednostavniji proces dobijanja viza glavni faktor izbora destinacije koju žele posjetiti i raditi u njoj. Dakle, devet od deset digitalnih nomada će sljedeću destinaciju izabrati u zavisnosti od nivoa regulisanosti vizne legislative za ovu oblast.

Možda im zemlje Balkana mogu ponuditi odličnu hranu, lijepu mediteransku klimu, gostoljubive ljude, zadivljujuću prirodu, povezanost s ostatkom Evrope, pristupačnu zdravstvenu zaštitu, a ko to ne bi želio živjeti u jadranskoj regiji s američkom, njemačkom, nizozemskom ili švicarskom platom?