Godina izraelskog genocida: Gaza u ruševinama usred gladi i raseljavanja

Izraelska vojska pokrenula je brutalnu ofanzivu na Gazu nakon napada Hamasa 7. oktobra 2023. godine, ubivši skoro 42.000 Palestinaca, uglavnom žena i djece, i ranivši najmanje 97.100.

Izraelski genocid raselio je gotovo cjelokupno stanovništvo teritorije usred tekuće blokade koja je dovela do ozbiljne nestašice hrane, čiste vode i lijekova.

Napad je izazvao ogromna razaranja širom palestinske enklave.

Ujedinjene nacije (UN) procjenjuju da je više od 163.000 zgrada, ili dvije trećine prijeratnih objekata u Gazi, oštećeno ili sravnjeno u izraelskom ratu.

Ured za medije vlade Gaze objavio je da je uništeno 611 džamija i tri crkve, a 214 džamija je djelimično oštećeno u izraelskim napadima.

U napadima je uništeno 206 arheoloških lokaliteta i lokaliteta kulturnog naslijeđa, kao i 36 sportskih objekata, stadiona i teretana.

Prema UN-ovoj agenciji za palestinske izbjeglice (UNRWA), oko 67 posto vodovodnih i sanitarnih objekata u Gazi je ili uništeno ili oštećeno u izraelskom ratu.

Grupa za borbu protiv siromaštva Oxfam saopćila je da je 88 posto bunara za vodu u Gazi i 100 posto postrojenja za desalinizaciju oštećeno ili uništeno, što je dovelo do pada proizvodnje vode za 84 posto.

Eksterno snabdijevanje vodom iz izraelske vodovodne kompanije Mekorot također je smanjeno za 78 posto.

Prema Oxfamu, Izrael je uništio 70 posto kanalizacijskih crpnih stanica u Gazi i 100 posto svojih postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda i laboratorija za kvalitetu vode.

To je dovelo do toga da su ulice i izbjeglički kampovi poplavljeni otpadnim vodama. Očekuje se da će situacija biti i teža tokom zime što predstavlja rizik od izbijanja bolesti među raseljenim stanovništvom.

Obrazovni sektor u Gazi također nije pošteđen izraelskih napada. Najmanje125 škola i univerziteta potpuno je uništeno, a 337 oštećeno.

Osim toga, 201 vladin objekat je u potpunosti sravnjen s zemljom.

Izraelski napadi i blokada također su uzrokovali širenje bolesti širom palestinske enklave.

Do jula, više od 25 posto stanovništva Gaze patilo je od ozbiljnih bolesti koje se mogu spriječiti uzrokovane kontaminacijom kanalizacije i nestašicom vode, saopćio je Oxfam.

Prema vladinom Uredu za medije u Gazi, preko 1,73 miliona ljudi oboljelo je od zaraznih bolesti.

U augustu se dječja paraliza ponovno pojavila u Gazi, prvi put u 25 godina, što je navelo međunarodne zdravstvene organizacije da pokrenu kampanje hitne vakcinacije.

Izraelska opsada Gaze izazvala je glad širom palestinske enklave.

Od početka izraelskog rata prošle godine, najmanje 36 djece je umrlo od pothranjenosti usljed pogoršanja humanitarne krize.

UNRWA je u junu objavila da je više od 50.000 djece u Gazi hitno potrebno liječenje zbog akutne pothranjenosti.

Svjetski program za hranu također procjenjuje da pola miliona stanovnika Gaze doživljava ekstremnu nesigurnost hrane.

Izraelski genocid je također desetkovao ekonomiju Gaze, uništavajući fabrike, farme i ribarske tržnice.

Prema prvim procjenama vladinog Ureda za medije u Gazi, ekonomski gubitak iznosi 33 milijarde dolara.

Do januara, usljed izraelskih napada uništene su dvije trećine radnih mjesta koja su postojala prije rata, što je dovelo do povećanja nezaposlenosti s 45 na 80 posto, prema Međunarodnoj organizaciji rada.

Brutalni izraelski rat potaknuo je Južnu Afriku da podnese tužbu Međunarodnom sudu pravde (ICJ) u Hagu optužujući Izrael da je počinio genocid u Gazi.

Nekoliko zemalja pridružilo se tužbi za genocid, uključujući Turkiye, Nikaragvu, Španiju, Meksiko, Libiju i Kolumbiju.

Prošlog maja, najviši sud UN-a naredio je Izraelu da obustavi svoju ofanzivu na grad Rafah na jugu Gaze. To je bio treći put da je 15-člano sudsko vijeće izdalo preliminarne naredbe u cilju obuzdavanja rastućeg broja ubijenih u Gazi i ublažavanja humanitarnih patnji u blokiranoj enklavi.

Razorna ofanziva izazvala je masovne proteste širom svijeta kojima se traži hitan prekid izraelskog rata u palestinskoj enklavi.