Policija u Finskoj je saopćila da javno spaljivanje primjeraka islamske svete knjige, Kur'ana, neće biti dozvoljeno u ovoj zemlji, javljaju lokalni mediji.
Nacionalni policijski odbor je saopćio da bi spaljivanje Kur'ana vjerovatno narušilo vjerski mir, što je kažnjivo djelo u Finskoj, navode mediji, pozivajući se na finsku novinsku agenciju STT.
Javno spaljivanje ili drugo skrnavljenje knjige koju smatra svetom jedna vjerska zajednica, naišlo bi na intervenciju policije, dodaju iz policije.
U odgovoru na pitanje Anadolu Agency da li bi usvojili sličan pristup, Ministarstvo vanjskih poslova Švedske je ponovilo svoj stav o spaljivanju primjerka Kur'ana u ime slobode izražavanja.
"Vlada razumije one koji su uvrijeđeni postupcima kao što je spaljivanje svetih spisa", napominje ministarstvo, dodajući da "sve što je legalno, nije nužno i prikladno".
Dansko-švedski političar Rasmus Paludan, lider krajnje desničarske stranke Čvrsti kurs (Stram Kurs), spalio je u petak primjerak Kur'ana ispred džamije u Danskoj.
Antimuslimanski čin uslijedio je nekoliko dana nakon što je lider krajnje desnice zapalio Kur'an ispred turske ambasade u Švedskoj tokom incidenta koji je odobrila policija.
Paludan je također najavio da će svakog petka spaljivati primjerak islamske svete knjige, sve dok Švedska ne bude uključena u NATO.
Turkiye bi mogla “odvojeno” razmotriti aplikaciju Finske
U međuvremenu, turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu izjavio je u ponedjeljak da bi Turkiye mogla pokazati drugačiji pristup nastojanjima Finske za NATO u odnosu na Švedsku.
"Ako NATO i ove zemlje (Finska i Švedska) donesu takvu odluku, mi, Turkiye, smatramo da možemo zasebno procijeniti aplikacije, ali prije svega NATO i ove zemlje moraju odlučiti", rekao je Cavusoglu na zajedničkoj konferenciji za novinare s portugalskim kolegom Joaom Gomes Cravinhom u glavnom gradu Ankari.
"Mislim da bi bilo pošteno napraviti razliku između problematične zemlje i manje problematične zemlje," dodao je.
Cavusoglu je rekao da su njegov finski kolega Pekka Haavisto i on dali procjenu tokom telefonskog razgovora nakon nedjeljne primjedbe predsjednika Turkiye Recepa Tayyipa Erdogana o stavu Ankare prema nastojanjima Finske za NATO.
Švedska i Finska su formalno podnijele zahtjev za pridruživanje NATO-u prošlog maja, što je odluka potaknuta vojnom akcijom Rusije protiv Ukrajine, koja je počela 24. februara 2022.
Međutim, Turkiye – članica NATO-a više od 70 godina – iznijela je prigovore, optužujući dvije zemlje da tolerišu, pa čak i podržavaju terorističke grupe. Prema memorandumu koji je potpisan prošlog juna između Turkiye, Švedske i Finske, dvije nordijske zemlje su se obavezale da će preduzeti korake protiv terorista kako bi stekle članstvo u NATO savezu.
Jednoglasna saglasnost svih članica NATO-a, uključujući Turkiye, potrebna je da bi sve nove članice bile primljene u NATO.
Turkiye kaže da zemlje, posebno Švedska, moraju učiniti više, posebno nakon provokativnih terorističkih demonstracija i spaljivanja primjeraka Kur'ana u Stockholmu.
U sporazumu su se Švedska i Finska usaglasile da neće pružati podršku terorističkim grupama kao što su PKK i njeni ogranci, te teroristička organizacija Fetullah (FETO), grupa koja stoji iza pokušaja državnog udara 15. jula 2016. u Turkiye, i izručiti osumnjičene za terorizam Turkiye, između ostalog.
Cavusoglu je rekao da i nordijske zemlje, NATO i neke zemlje saveznice žele da proces članstva dvije zemlje napreduje zajedno, zbog čega je potpisan trojni sporazum.
Govoreći o Finskoj, rekao je da su date pozitivne izjave uz praktične pomake u vezi s ograničenjima izvoza proizvoda odbrambene industrije u Turkiye, ali nije bilo provokacija.
"Tamo ima i radikalnih grupa s različitim ideologijama, pored pristalica terorističke organizacije PKK, koji žele spriječiti članstvo Finske", rekao je on.
Ponavljajući posvećenost Ankare proširenju NATO-a, on je rekao: "Nemamo problema s Finskom i Švedskom, i razumijemo njihovu zabrinutost za sigurnost, to je legitimno."
On je rekao da se u dokumentima NATO-a spominju dvije glavne prijetnje.
"Jedna od njih je Rusija, a mi razumijemo da su zabrinuti zbog toga. Drugi je terorizam i stoga zabrinutost Turkiye treba ne samo razumjeti, već i ispuniti. Zato smo potpisali trojni memorandum", ponovio je visoki turski diplomata.
Ističući da su u Švedskoj poduzeti neki koraci kako bi se riješila zabrinutost Ankare, Cavusoglu je rekao: „Ali u konkretnom smislu, nažalost, postoje pomaci zbog provokacija grupa koje žele spriječiti članstvo Švedske u NATO-u.”
“Švedska i dalje dozvoljava terorističkim grupama, uključujući PKK i FETO, da regrutuju ljude i koriste legalne bankovne račune za ilegalno finansiranje”, rekao je.
