ChatGPT – moćni softver umjetne inteligencije samo nekoliko sedmica nakon pokretanja osvojio je svijet, i s tim potezom postao Googleov najveći suparnik.
OpenAI ga je objavio u novembru kako bi “pokazao i testirao šta veliki, moćni sistem umjetne inteligencije može postići”.
Softver je brzo postao popularan širom svijeta. UBS analitičar Lloyd Walmsley procijenio je u februaru da je ChatGPT dostigao 100 miliona mjesečnih korisnika u januaru, postigavši za dva mjeseca ono za šta je TikToku trebalo oko devet mjeseci, a Instagramu dvije i po godine.
Kako softver funkcioniše?
Softver razumije ljudski jezik i piše odgovore koji izgledaju kao da ih je napisao sam čovjek.
Rješava matematičke zadatake, programira, ali i piše pjesme i domaće zadatake. Što mu više pitanja postavljate – on postaje pametniji, a pored programskih jezika prepoznaje i više od 95 ljudskih jezika.
Međutim, evo jedne bitne informacije, ChatGPT zapravo ne zna ništa. Od početka svog rada, on prikuplja podatke s interneta kako bi ih dodao svom “okeanu riječi”. Naravno, uz pomoć dodatne edukacije od strane programera obučen je i da pruži bolju konverzaciju s korisnikom. Zbog toga odgovori koje korisnici dobijaju izgledaju veoma uvjerljivo, ali bi mogli biti pogrešni, jer su i mnogi prikupljeni podaci na internetu pogrešni, na šta upozorava i sama kompanija.
Je li opasan za čovječanstvo?
Kako se broj korisnika povećava, tako se pojavljuju i nedostaci koje stručnjaci i korisnici pronalaze, a kompanija žuri da ih otkloni.
Prema ekonomistima Goldman Sachsa, čak 300 miliona radnih mjesta širom svijeta moglo bi se na neki način automatizirati platformom poput ChatGPT-a.
Softver je diskriminatoran i podložan zloupotrebi privatnih podataka, a ovisnost o istom umanjuje kreativnost i mogućnost kritičkog razmišljanja.
New York Times, pozivajući se na interne izvore, navodi da 30 miliona ljudi svakodnevno koristi ChatGPT.
