U organizaciji civilnih organizacija iz Bosne i Hercegovine s predstavnicima akademske zajednice, organizacija civilnog društva i društvenih aktivista iz Crne Gore jučer je održana konferencija "Odnosi Bosne i Hercegovine i Crne Gore - otvorena pitanja i perspektive" u sarajevskoj Vijećnici, a o zaključcima konferencije govorilo se na konferenciji za novinare održanoj u nedjelju u glavnom gradu BiH.
Vladimir Andrle, predsjednik Organizacijalnog odbora konferencije i predsjednik Jevrejskog kulturno-prosvjetnog društva "La Benevolencija", kazao je da su tokom događaja stekli vrijedne uvide i kontakte koji će biti korisni u svim budućim izazovima koji terete bosanskohercegovačko i crnogorsko društvo.
"Temeljni cilj konferencije je podizanje svijesti o važnosti dobrosusjedskih odnosa i usaglašavanje stavova koji bi mogli izvršiti pritisak na vladajuće strukture u našim državama kako bi se vrata Evropske unije što prije otvorila, jer vjerujemo da je to interes svih naših građana i građanki. Ovaj događaj nije bila prilika samo za razmjenu ideja već i za izgradnju dugoročnih saradnji i partnerstava", kazao je Andrle.
Emir Zlatar, generalni sekretar Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca, čitajući zaključke konferencije, rekao je da se Bosna i Hercegovina i Crna Gora nalaze na "raskrsnici".
"Jedan put nam otvara demokratski svijet Zapada, drugi nacionalističke snage unutar i izvan naših država. To je sukob demokratije i napretka s etničkim i klerikalnim nacionalizmom koji nas vodi u sukobe. Evropska unija je za naše države otvorila vrata pristupnih pregovora, ali mi sami moramo ispuniti uslove. Lakše i brže ćemo preći taj prag ako se držimo zajedno. Stabilnost Zapadnog Balkana je garancija stabilnosti Evrope", navodi se u zaključku.
Učesnici konferencije usaglasili su da su regionalna saradnja i povezivanje svih aktera civilnog društva u regionu od suštinskog značaja za razvoj i unapređenje međudržavnih odnosa Crne Gore i Bosne i Hercegovine.
"Odlučni smo u očuvanju multietničnosti naših društava, ravnopravnosti svih građana i naroda, njihovih vjeroispovijesti i svjetonazora. Insistiramo na dubljem i snažnijem sveobuhvatnom ekonomsko-političkom povezivanju Bosne i Hercegovine i Crne Gore kao preduslovu jačanja kapaciteta građanskih društava i suštinske evropeizacije regiona", rekao je Zlatan.
Istakoa je da je posebno važna saradnja u oblasti izgradnje infrastrukture.
"Zalažemo se za svestrano povezivanje sa ciljem formiranja zajedničkih pluralnih, kreativnih kulturnih politika, uvažavajući kulturne identitete i specifičnosti svakog od naroda. Osuđujemo šovinističko i kleronacionalističko negiranje crnogorske kulture i nacije, nekažnjivo skrnavljenje nacionalnih i državnih simbola Crne Gore, diskriminaciju nacionalnih Crnogoraca, govornika crnogorskog jezika, poštovalaca i vjernika Crnogorske pravoslavne crkve. Osuđujemo i odbacujemo usvojenu Deklaraciju tzv. 'srpskog svijeta', i sve druge hegemonističke, jednonacionalne projekte", kazao je Zlatar.
Od političkih aktera Crne Gore i Bosne i Hercegovine, između ostalog, zahtijevaju da sve institucionalne kapacitete stave u funkciju ispunjavanja kriterija za euroatlanske integracije i jasno i odlučno se distanciraju od svih politika koje opstruiraju euroatlanski put, kao i onih koji blokiraju rad državnih institucija Bosne i Hercegovine.
Snažno podržavaju odluke državnih organa Crne Gore kojima se prihvaćaju presude sudova UN-a, posebno zločin genocida nad Bošnjacima i drugi ratni zločini počinjeni na prostoru BiH u proteklom ratu.
"Pozivamo Ured visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini da Rezoluciju Skupštine Vijeća Evrope broj 1513 iz 2006. godine i presude Evropskog suda za ljudska prava, stavi u fokus u kontekstu neophodnih ustavnih promjena u Bosni i Hercegovini. Bosni i Hercegovini kao suverenoj i nezavisnoj državi, članici UN-a, je potreban ustav utemeljen na evropskim demokratskim stečevinama", naveli su.
Institucijama Evropske unije preporučili su da nastave snažnu institucionalnu podršku u procesu pridruživanja svih država Zapadnog Balkana Evropskoj uniji.
Biljana Jovićević, novinarka i analitičarka iz Crne Gore, kazala je da su tokom konferencije tražili načine gdje su ključne tačke na kojima bi ove dvije zemlje mogle da sarađuju, ali i druge države u regionu koji imaju iste i slične probleme.
"Determinisali smo da su kleronacionalizam i puzajući, ja bih rekla i fašizam na ovim prostorima i teritorijalne pretenzije oličene u tzv. nicknameu 'srpskog svijeta', a nekada je to bila 'velika Srbija', jedna od ključnih prepreka za napredak naših društava ka EU i ka NATO integracijama, ali da treba pronaći zajedničke načine i zajedničke modele saradnje, posebno civilnog sektora", kazala je Jovićević.
Kasim Trnka, predsjednik Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca, zaključio je da između Bosne i Hercegovine i Crne Gore nema ključnih otvorenih pitanja.
"Jedna od vrlo važnih stvari koje smo akcentirali jeste da se privodi kraju sporazum između Crne Gore i Bosne i Hercegovine o identifikaciji granice. Koliko je važno da se to fiksira između Bosne i Hercegovine i Crne Gore, toliko je važno da se da signal i drugim susjedima Bosne i Hercegovine, da također potpišu sporazum o utvrđivanju granice s Bosnom i Hercegovinom, jer to bi, po našem mišljenju, bio izuzetno važan znak da se poštuje suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i da ne postoje nikakve skrivene namjere prema teritoriji Bosne i Hercegovine", kazao je Trnka.
