Rekao je kako multilateralizam i dalje funkcionira unutar načela konzultacija, uključivosti i solidarnosti.    Foto: AA

Naš glas protiv ruske agresije na Ukrajinu jasan je znak da se Europska politička zajednica protivi nasilnim promjenama granica i agresiji, poručio je u četvrtak u Granadi predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić.

Komšić je tokom Samita Europske političke zajednice u Granadi, u Španiji, učestvovao u radu okruglog stola na temu "Multilateralizam, uključujući sigurnost i geostrateška pitanja".

Sagovornici predsjedavajućeg Komšića za okruglim stolom su bili predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, premijer Kraljevine Španije Pedro Sanchez Perez-Castejon, njemački kancelar Olaf Scholz i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel.

"Europska politička zajednica primjer je multilateralizma koji se koristi za jačanje privrženosti našoj zajedničkoj političkoj ideji Europe koja se temelji na liberalnoj demokraciji, poštovanju ljudskih prava i temeljnih sloboda. Naš glas protiv ruske agresije na Ukrajinu jasan je znak da se Europska politička zajednica protivi nasilnim promjenama granica i agresiji. To se temelji na našem zajedničkom sustavu vrijednosti i odlučnosti da ustrajemo u borbi za te vrijednosti. Bio sam u Ukrajini prije dva mjeseca i čvrsto vjerujem da će ishod tog rata odrediti budućnost europske političke arhitekture“, poručio je Komšić.

Rekao je kako multilateralizam i dalje funkcionira unutar načela konzultacija, uključivosti i solidarnosti.

“Multilateralizam nam omogućuje postizanje zajedničkih mišljenja i pokretanje zajedničkih akcija o različitim pitanjima, od klimatskih promjena i odgovora na COVID 19, do potpore teritorijalnom integritetu Ukrajine. No, smatram da održiva i učinkovita suradnja ne slijedi. Glavni izazov je kako provesti ono što je dogovoreno i kako prevladati izazove s kojima se multilateralizam suočava, a tiču se suverenih interesa država. Ono s čime se suočavamo jest da 'ad hoc' interesi suverenih država prijete ugroziti same temelje multilateralizma. Kad je multilateralizam slab, geostrategija dominira i sigurnosna pitanja rastu. Sada je možda teško napraviti razliku između sigurnosnih i geostrateških pitanja. Prije deset godina Europa je bila pod terorističkim napadima ISIS-a (Daesh). Tada je neviđeni migracijski val izazvao goleme humanitarne i političke probleme. Nakon toga, pandemija COVID-19 dovela je u pitanje načelo solidarnosti i kao i ekonomiju. Danas smo svjedoci kibernetičkih prijetnji, zlouporabe društvenih mreža i umjetne inteligencije. Rastući radikalni šovinistički populizam profitira od nekontroliranog cyber prostora, širenja govora mržnje i potkopavanja napora za promicanje ljudskih prava i univerzalnih vrijednosti“, kazao je Komšić.

Naglasio je kako ovi izazovi potkopavaju samu osnovu multilateralizma i zajedničkih vrijednosti na kojima je Europa izgrađena. Štoviše, nije drugačije ni na globalnoj razini.

“Nedavno sam bio na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda gdje su se svi održani govori bavili pojedinačnim državnim problemima upakiranim pod multilateralne teme, dok su identificirane nepravde i latentno licemjerje u multilateralnim institucijama. Stoga je moja poruka da proces potkopavanja učinaka multilateralizma, te dovođenje u pitanje temeljnih vrijednosti koje dijele civilizirana društva, izravno pogoduje totalitarnim, nedemokratskim režimima. Vjerujem da je ovaj proces namjeran. To je napad na aktualnu svjetsku arhitekturu; arhitekturu utemeljenu na poštivanju demokracije i ljudskih prava. Namjera mu je srušiti multilateralizam uz potporu političkih igrača koji djeluju unutar različitih multilateralnih institucija koji pokušavaju dovesti u pitanje osnovne vrijednosti na kojima su te multilateralne organizacije izgrađene i svrhe za koje su izgrađene“, zaključio je Komšić.

TRT Balkan / agencije