Recikliranje, ali i pravilno odlaganje električnog i elektroničkog otpada iznimno je važno jer tzv. EE otpad može sadržavati opasne hemijske supstance koje su kancerogene, te može izazvati različita oboljenja i zagađenja. Stoga, svrha pravilnog odlaganja je da se obezbijedi "čist" otpad za ručnu ili mehaničku obradu, a zatim i za reciklažu.
Građani su dužni voditi brigu o tome da otpad odlažu u pravilan kontejner, u suprotnom, njegova destinacija je najčešće deponija, što za posljedicu ima zagađenje okoliša.
Šta podrazumijevamo pod EE otpadom?
EE otpad smatra se opasnim otpadom jer može sadržavati mnoge štetne tvari po zdravlje ljudi i okoliš, poput: žive, kadmija, kroma, broma, olova, arsena, azbesta, spojeva silicija, berilija, fosfora itd. S obzirom na to da se električni i elektronski uređaji sve više koriste, ovi hemijski elementi i spojevi vrlo često dolaze u kontakt s čovjekom, te izazivaju različite vrste oboljenja.
Naprimjer, živu pronalazimo u sijalicama i ekranima, a prilikom kontakta čovjeka sa živom može doći do oštećenja bubrega, mozga, te u trudnoći može štetiti razvoju fetusa.
Istovremeno, olovo, naprimjer, pronalazimo u monitorima s kojima gotovo svakodnevno imamo kontakt, a ono može negativno utjecati na reproduktivni sistem čovjeka, zatim spaljivanjem plastike, što je na Balkanu veoma čest slučaj, nastaju dioksini koji su vrlo otrovni te mogu izazvati kancerogena oboljenja kod ljudi, itd.
Za jasniji prikaz, pod e-otpadom podrazumijevamo odbačene velike kućanske aparate poput frižidera ili zamrzivača, klima-uređaja i slično, zatim male kućanske aparate poput tostera, vaga, satova i slično, IT opremu poput kompjutera, laptopa, mobitela itd.
E-otpad, zbog štetnih utjecaja na prirodu i čovjeka, nije dozvoljeno odlagati s ostalim otpadom iz domaćinstva. E-otpad se treba predati ovlaštenim sakupljačima, a njegovi dijelovi mogu se i reciklirati, što za rezultat ima „izvlačenje“ vrijednih sirovina kao što su željezo, bakar, mesing i slično. Sve navedeno može se, između ostalog, prodati kao sekundarna sirovina.
Odnos Balkanaca prema EE otpadu
Kao što je navedeno, stanovnici Hrvatske, naspram ostalih stanovnika država članica Evropske unije, najvredniji su kada je o recikliranju EE otpada riječ. No, kakva je situacija s građanima Bosne i Hercegovine?
U Federaciji Bosne i Hercegovine dva su ovlaštena operatera za elektronski i elektronički otpad, i to Zeos Eko-sistem, d.o.o. Sarajevo i Kim Tec eko, d.o.o. Vitez.
Prema riječima Elme Babić-Džihanić, pomoćnice direktora kompanije Zeos Eko-sistem, stanovništvo u Bosni i Hercegovini je, iz godine u godinu, sve više svjesno važnosti pravilnog odlaganja EE otpada.
„Mi kao firma postojimo deset godina. U prvim godinama sakupljena količina otpada na području Federacije Bosne i Hercegovine iznosila je blizu 550 tona, dok ove godine govorimo o 3.100 tona otpada. Dakle, napredak je itekako vidljiv. U Federaciji BiH radi se na osnovu Pravilnika o upravljanju otpadom od električnih i elektronskih proizvoda, dok u Republici Srpskoj postoji poseban Zakon o upravljanju otpadom. Republika Srpska je tek 1. januara 2022. godine počela s primjenom ovog Zakona, stoga trenutno ne postoje podaci o sakupljenoj količini EE otpada za teritoriju cijele države“, kazala je za TRT Balkan Babić-Džihanić.
Istovremeno, izvršni direktor kompanije Kim Tec eko d.o.o. Vitez, Zdenko Marković, za TRT Balkan je kazao da predstavnici ove kompanije na godišnjem nivou skupe blizu 2.000 tona otpada, što, u konačnici, znači da se na području Federacije BiH skupi oko 5.000 tona EE otpada. Kao i Babić-Džihanić, i Marković ističe da su građani Bosne i Hercegovine savjesni kada je riječ o ovoj temi.
U BiH postoji mnogo načina na koji se EE otpad može odložiti
„Jedan od načina jeste da osoba, prilikom kupovine novog uređaja, besplatno preda stari aparat trgovcu od kojeg kupuje. U isto vrijeme dobit će i popust za novi uređaj. Također, stanovništvo može odložiti EE otpad i u kontejnere koji su postavljeni na području cijele Federacije BiH, zatim, otpad je moguće odložiti i u određenim tržnim centrima kao i u mobilno reciklažnim dvorištima“, dodaje Babić-Džihanić za TRT Balkan.
Prema izvještaju Agencije za zaštitu životne sredine Republike Srbije, prošle godine u Srbiji su se najčešće tretirali veliki kućanski aparati, više od 15.000 tona, zatim oprema široke potrošnje za razonodu, instrumenti za praćenje i nadzor, te IT oprema.
