Albanija i Hrvatska danas obilježavaju 14 godina od ulaska u NATO savez, a obje zemlje nastavljaju podržavati politiku proširenja u cilju jačanja sigurnosti, javlja Anadolija. Albanija je za vrijeme komunističkog režima bila dio Varšavskog pakta, vojnog bloka komunističkih zemalja Evrope, čiji je član bila od 1955. godine, a blok napustila 1968. godine.
Proces članstva Albanije
Nakon pada komunističkog režima 1991. godine, Albanija je započela proces saradnje i učlanjenja u međunarodnim organizacijama, među kojima je i NATO. Proces učlanjenja Albanije u NATO-u počeo je 1992. prijemom te zemlje u Sjevernoatlantsko vijeće za saradnju (NACC).
Jedan od važnih događaja u tom procesu je onaj iz maja 2003. godine, kada su Albanija, Hrvatska i današnja Sjeverna Makedonija, zajedno sa Sjedinjenim Američkim Državama potpisale Američko-jadransku povelju. Albanija je dobila poziv za članstvo u NATO-u na samitu u Bukureštu 2. aprila 2008. godine, dok je 25. aprila iste godine ta zemlja zvanično započela razgovore o članstvu u NATO-u, koji su uključivali nekoliko političkih, vojnih, sigurnosnih i pravnih pitanja.
Nakon ratifikacije Pristupnog protokola u parlamentima svih zemalja članica, Albanija je zvanično pristupila NATO-u 1. aprila 2009. godine, ispunivši jedan od glavnih ciljeva. Albanija je prvi put kao punopravna članica učestvovala na NATO-vom sastanku na vrhu 3. i 4. aprila 2009. u Strasbourgu i Kehlu, dok je svečanim podizanjem zastava Albanije i Sjevernoatlantskog saveza u Briselu 7. aprila svečano obilježeno punopravno članstvo te zemlje u NATO-u.
Početak odnosa između Hrvatske i NATO-a
Hrvatska je 2000. godine postala članicom Partnerstva za mir, čime je obilježen početak odnosa između te zemlje i NATO-a. U maju 2002. godine Hrvatska je dobila poziv za učešće u Akcijskom planu za članstvo NATO-a (MAP) te u oktobru iste godine predala Savezu svoj prvi Godišnji nacionalni program (ANP).
Na sastanku na vrhu NATO-a 2006. godine u Rigi, Savez je iskazao spremnost na sljedećem sastanku na vrhu u Bukureštu da pozove države kandidate koji zadovolje uslove članstva. Time Hrvatska, po prvi put, dobiva jasan vremenski okvir za članstvo, podsjeća Ministarstvo odbrane te zemlje.
U aprilu 2008. godine na samitu NATO-a u Bukureštu Hrvatska dobiva pozivnicu za članstvo u NATO savez. Uslijedila je ratifikacija hrvatskog Pristupnog protokola u nacionalnim parlamentima država članica te polaganje svih nacionalnih ratifikacijskih instrumenata pri depozitaru Sjevernoatlantskog ugovora, američkom State Departmentu.
Republika Hrvatska je polaganjem svog ratifikacijskog dokumenta 1. aprila 2009. godine postala članicom NATO saveza i prvi put je kao punopravna članica učestvovala na samitu Saveza održanom 3. i 4. aprila 2009. godine u Strasbourgu i Kehlu. Hrvatska je zastava podignuta u sjedištu NATO saveza 7. aprila 2009.
NATO danas predstavlja savez 30 država iz Sjeverne Amerike i Evrope koje su se obvezale da će ispunjavati odrednice Sjevernoatlantskog sporazuma potpisanog u Washingtonu 4. aprila 1949. godine. Temeljna svrha NATO saveza je da garantuje slobodu i sigurnost članica Saveza političkim i vojnim sredstvima.
Očekuje se da će Finska zvanično postati 31. članica NATO-a, nakon što je završen proces ratifikacije u 30 zemalja članica NATO-a. Ta zemlja je, zajedno sa Švedskom, podnijela zahtjev za članstvo u NATO-u u maju 2022. godine.
