Tokom adolescencije mozak doživljava "značajne strukturne i funkcionalne promjene reorganizacije", što čini ključni period razvoja.      Foto: Getty Images

Aplikacije kao što su Instagram ili Snapchat mogle bi nagnati tinejdžere da gotovo stalno provjeravaju svoje telefone da vide da li imaju pozitivne ili negativne reakcije na svoje objave na mreži, smatraju stručnjaci. Što više mladi ljudi provjeravaju društvene mreže, to su osjetljiviji na "društvene povratne informacije" u obliku lajkova i komentara, kažu psiholozi.

Društvene povratne informacije uključuju društvene “nagrade“ i “kazne“ kao što su palac gore i dolje, označavanje, prijavljivanje sadržaja ili ocjene zvjezdicama. Ovo sve veće iščekivanje i osjetljivost na primanje ovakvih odgovora otežavaju adolescentima da se bore protiv poriva da provjere svoje naloge, tvrde istraživači.

“Naši rezultati pokazuju da provjeravanje ponašanja na društvenim mrežama u ranoj adolescenciji može usmjeriti osjetljivost mozga na potencijalne društvene nagrade i kazne”, navodi se u istraživanju objavljenom u JAMA Pediatrics.

“Osobe s uobičajenim ponašanjem provjeravanja pokazale su početnu hipoaktivaciju, ali povećanu osjetljivost na potencijalne društvene znakove tokom vremena, a oni s neuobičajenim ponašanjem provjeravanja pokazali su početnu hiperaktivaciju i smanjenje osjetljivosti tokom vremena.”

Tokom adolescencije mozak doživljava "značajne strukturne i funkcionalne promjene reorganizacije", što čini ključni period razvoja.

“Neuralni regioni uključeni u motivacionu relevantnost i afektivnost postaju hiperaktivni, orijentišući tinejdžere na nagrađivanje podražaja u svom okruženju, posebno od vršnjaka”, ističu autori u istraživanju.

Djeca koja 15 puta dnevno provjeravaju društvene mreže

Istraživači su tokom tri godine proučavali 169 učenika iz tri javne srednje škole u Sjevernoj Karolini. Svaki učesnik je izjavio koliko često provjerava popularne društvene mreže Facebook, Snapchat i Instagram. Neki su priznali da to rade više od 20 puta dnevno.

Oni su također učestvovali u zadatku nazvanom “Odgoda društvenog poticaja“ u kojem su mjereni njihovi odgovori mozga kada su očekivali primanje društvenih nagrada i izbjegavanje društvenih kazni.

Ranije istraživanje pokazalo je da 78 posto mladih od 13 do 17 godina provjerava svoje uređaje barem svakih sat vremena, a 35 posto provjerava prvih pet mreža "skoro konstantno".

U ovoj najnovijoj studiji autori ističu da su učenici koji provjeravaju društvene mreže najmanje 15 puta dnevno bili najosjetljiviji na društvene povratne informacije.

“Rezultati pokazuju da djeca koja češće odrastaju provjeravajući društvene mreže postaju preosjetljiva na povratne informacije svojih vršnjaka”, ističe Eva Telzer, profesorica na Odsjeku za psihologiju i neuronauku na Univerzitetu Sjeverna Karolina.

“Platforme društvenih mreža pružaju adolescentima neviđene prilike za društvene interakcije tokom kritičnog razvojnog perioda kada je mozak posebno osjetljiv na društvene povratne informacije“, zaključuje se u studiji.

Promjene u neuralnom razvoju adolescenata

Ova studija stoga navodi da ponašanje na društvenim mrežama u ranoj adolescenciji može biti povezano s promjenama u neuralnom razvoju adolescenata, posebno neuralnoj osjetljivosti na potencijalne društvene povratne informacije.

"Dalja istraživanja koja ispituju dugoročne povezanosti između upotrebe društvenih mreža, neuralnog razvoja adolescenata i psihološkog prilagođavanja su potrebna da bi se razumjeli efekti sveprisutnog utjecaja na razvoj današnjih adolescenata", navodi se na kraju istraživanja.

Stres i usamljenost

Istraživanje provedeno u Hrvatskoj pokazalo je da je svaki treći učenik i student u Hrvatskoj osjećao stres, usamljenost, zavist ili niži nivo samopouzdanja zbog sadržaja na društvenim mrežama.

Kad govorimo o utjecaju medijskih sadržaja, roditelje najviše brinu mrežno nasilje, eksplicitni sadržaji i utjecaj društvenih mreža na mentalno zdravlje, a djecu i mlade brine mrežno nasilje, utjecaj društvenih mreža na mentalno zdravlje i mogućnost stvaranja ovisnosti o internetu.

Neka istraživanja dovela su u vezu prekomjerno provjeravanje društvenih mreža sa simptomima poremećaja hiperaktivnosti i manjka pažnje, depresije, tjeskobe i nedostatka sna.

Donositelji odluka u mnogim zemljama, sociolozi i psiholozi također su izrazili zabrinutost da djeca i mladi danas provode previše vremena u interakciji sa svojim telefonima i propuštaju druga važna društvena iskustva te ne razvijaju socijalne vještine.

Mladi koriste mnoge društvene mreže

Mladi danas koriste mnoge društvene mreže, a među najpopularnijima su zasigurno TikTok, Instagram, Snapchat i Facebook. Prema podacima agencije Statista, na društvenoj mreži TikTok 43 posto korisnika je mlađe od 18 godina i koriste ga svakodnevno, stoga je TikTok zasigurno na vrhu ljestvice popularnosti među mladima.

Instagram je nešto manje popularan, tek 5,9 posto korisnika je dobne starosti od 13 do 18 godina. Snapchat broji 39 posto korisnika dobne starosti od 18 do 24 godine, dok onih ispod 18 godina ima 8,4 posto. Facebook je najmanje popularna mreža među mladima te je tek 5,6 posto korisnika Facebooka u dobi od 13 do 17 godina.

TRT Balkan / agencije