Predsjednik SAD-a Joe Biden jutros je rekao da je malo vjerovatno da je projektil ispaljen iz Rusije, iako su u prvim satima nakon eksplozije određeni izvori naveli da je projektil došao upravo s ruske strane. Rusko Ministarstvo obrane demantovalo je te informacije, navodeći da su ove optužbe namjerna provokacija, kojom se želi dodatna eksalacija tenzija.
"Rusija nije izvela nikakve napade na ciljeve na poljsko-ukrajinskoj granici”, saopćili su iz Ministarstva odbrane Rusije.
Poljska je nakon ovog incidenta aktivirala član 4 NATO-a, nakon čega će u toku današnjeg dana biti održan vanredni sastanak čelnika saveza.
Šta je član 4 i šta predstavlja njegova aktivacija?
Član 4 NATO-a govori o tome da ga jedna od članica može aktivirati ako osjeća da su njeni teritorijalni integritet, nezavisnost i sigurnost ugroženi od druge zemlje ili terorističke organizacije.
Sve države članice, njih 30, tada započinje službene konsultacije na zahtjev ugrožene članice. U razgovorima se razmatra postoji li prijetnja i kako joj se suprotstaviti, a odluke se donose jednoglasno.
Međutim, aktivacija člana 4 ne znači da će se krenuti u neko djelovanje. Ovaj mehanizam konsultacija pokrenut je nekoliko puta u historiji NATO-a. Posljednji primjer pozivanja na ovaj član desio se prošle godine kada se Turkiye obratila saveznicima zbog pogibije njenih vojnika nakon napada iz Sirije. U tom slučaju NATO se konsultirao, ali nije ništa poduzeo.
Poljska je nakon incidenta povećala borbenu gotovost vojnih jedinica, a njen predsjednik je tokom noći imao niz telefonskih razgovora s američkim predsjednikom Joeom Bidenom, generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stontelbergom, britanskim premijerom Rishijem Sunakom, njemačkim kancelarom Olafom Scholzom i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
Poljsko pozivanje na član 4 znači da će ova zemlja detaljno istražiti incident i nakon toga zauzeti stav.
To je saopštio i generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg koji je na Twitteru poručio da je razgovarao s poljskim predsjednikom Andrzejom Dudom i poručio da alijansa prati situaciju i vrši konsultacije.
Šta bi se desilo kada bi se aktivirao član 5 NATO-a?
Član 5 kaže da su stranke saglasne da će se oružani napad na jednu članicu ili više njih u Evropi ili u Sjevernoj Americi smatrati napadom na sve njih, te su stoga saglasne da će, u slučaju takvog oružanog napada, svaka od njih, u ostvarivanju prava pojedinačne ili kolektivne samoodbrane priznatog članom 51 Povelje Ujedinjenih naroda, pomoći stranci ili strankama koje su napadnute, poduzimajući odmah, pojedinačno i zajedno s drugim strankama, mjere koji se smatraju potrebnima, uključujući upotrebu oružane sile, radi uspostavljanja ili održavanja sigurnosti sjevernoatlantskog područja.
Dakle, napad na jednu članicu, u ovom slučaju Poljsku, tumačio bi se kao napad na cjelokupan savez.
Međutim, prije svakog oružanog napada i svih mjera preduzetih u vezi s tim, odmah mora biti obaviješteno Vijeće sigurnosti.
NATO bi, dakle, ako bi zaista preduzeo korake protiv Rusije, akciju morao prijaviti Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija. A Rusija je stalna članica Vijeća sigurnosti i ima pravo veta.
Do sada je član 5 Ugovora o NATO-u aktiviran samo jednom. Nakon terorističkih napada Al-Kaide u New Yorku, Washingtonu i Pensilvaniji 11. septembra 2001. godine, NATO je napad na SAD proglasio napadom na cjelokupan savez. Shodno tome, članice NATO-a su pomagale SAD-u u borbi protiv terorista i zaposjedanju Afganistana vojnom misijom NATO-a. Ali, ovo drugo se nije dogodilo na osnovu Ugovora o NATO-u, već na osnovu mandata Ujedinjenih nacija.
