"Ako me vidiš, onda plači", piše na natpisu na “kamenu gladi” u rijeci Elbi u Njemačkoj.    Foto: Reuters

"Ako me vidiš, onda plači", piše na natpisu na “kamenu gladi”, koji se nedavno pojavio nakon pada vodostaja u rijeci Elbi u Njemačkoj.
"Kamenje gladi”, otkriveno u evropskim rijekama, obilježje je iz nekog drugog vremena koje ukazuje na vodostaje tokom prethodnih istorijskih suša – upozoravaju na glad i poteškoće, koji će vjerovatno uslijediti kada ovo kamenje postane vidljivo.
U onome što se čini da se biblijsko proročanstvo obistinilo, Evropu su zahvatili ogromni požari, najgora suša u 500 godina i rekordne ljetne temperature. Hrana i energetska kriza kao direktna posljedica sukoba u Ukrajini dodatno pogoršavaju cijelu situaciju.
U Francuskoj je klimatska vanredna situacija ostavila nivoe vode u nekim rijekama na istorijski niskom nivou, zbog čega su nuklearne elektrane van pogona, kojima je potrebna voda za hlađenje sistema. U Njemačkoj nizak vodostaj u rijeci Rajni znači da je promet industrijske robe usporen, a barže mogu nositi samo četvrtinu svog kapaciteta kako bi osigurale da su prizemljene na riječnim koritima. Ovo je četverostruko povećalo troškove dostave na Rajni. Dok sukob između Rusije i Ukrajine traje već šesti mjesec, na putu kojim korača Evropa pojavljuju se teškoće u vidu pogoršane energetske krize i uzdrmane lojalnosti između zemalja članica.
Njemačka je već prešla u treću fazu svog plana za vanredne situacije vezano sa plin, što znači da ta zemlja neće imati dovoljno plina da obezbijedi svoju industriju i domaćinstva. Njemačka vlada, koja je po zakonu obavezna da obezbjeđuje gas za domaćinstva, vjerovatno će racionalizirati opskrbu plinom industriji.
Gas je na međunarodnom tržištu trenutno skuplji od onoga što se naplaćuje evropskim kupcima, što znači da će, kada dođe do korekcije cijena najesen, potrošači ostati sa ogromnom rupom u džepu.
Govori se i o izradi zakona u Njemačkoj koji bi pomogli stanodavcima da smanje grijanje u stambenim zgradama s centralnim grijanjem. Vlada predlaže smanjenje temperature centralnog grijanja sa 22 na 17 stepeni Celzijusa. Ovo je izazvalo dodatne šokove među stanovništvom, koje je naviklo na određeni luksuz života. Nijemci sada ulažu u električne grijalice i peći na drva, ali to rade samo oni koji to sebi mogu priuštiti.
Analitičari u Njemačkoj zabrinuti su zbog mogućnosti društvene nestabilnosti. Ako nadolazeća zima bude posebno intenzivna sa smanjenim dotokom plina u domove i poskupljenjem struje, postoji velika mogućnost protesta obje strane političkog spektra, desnice i ljevice.
Finansijski analitičar iz Španije nedavno je kazao da Španci pamte siromaštvo i političku neizvjesnost. Rekao je da se sjeća koliko je zemlja bila siromašna dok je odrastao, ali se zapitao šta će Nijemci učiniti kada ih pogodi kriza visokih troškova života.
Poraz evropskog jedinstva
Ušteda energije je nova popularna riječ u Evropi, koja prisiljava Evropsku uniju da se bavi unutrašnjim pitanjima i poziva na zajedničke evropske vrijednosti.
Nakon Njemačke, Italija i Francuska su najveći korisnici plina u EU i vjerovatno će biti najviše pogođene ukoliko Rusija potpuno isključi plin ove zime. Trenutno je protok gasa u gasovodu Sjeverni tok 1 na 20 posto njegovog kapaciteta. Italija ima samo jedan bilateralni sporazum o hitnoj raspodjeli gasa, dok Francuska nema nijedan.
Kada je Njemačka na nedavnom sastanku Evropske komisije za energiju pozivala na zajedničke evropske vrijednosti, nije bilo mnogo pomaka. Jedan španski diplomata, govoreći nezvanično, rekao je jednom starijem novinaru: “Nismo živjeli iznad svojih mogućnosti“, aludirajući da su Nijemci upravo tako radili i da sada očekuju da im svi drugi pomognu.
Ni Grci nisu bili previše impresionirani. Njemačka se ranije vrlo oštro ponijela sa tom zemljom nakon grčke finansijske krize 2009. godine. Grčka je tek ove godine uspjela da se oslobodi nadzora nad njenim finansijama koji je provodio EU nakon strogih uslova koje im je Njemačka, odnosno EU postavila.
Prijedlog o smanjenju potrošnje gasa za 15 posto naišao je na žestok otpor Portugala, Španije, Grčke, Italije i drugih država koje manje zavise od ruskog gasa i osjećaju da su prisiljene kompenzirati greške drugih, posebno Njemačke. To odbijanje značilo je da je Njemačka izašla sa sastanka Evropske komisije samo sa dobrovoljnim dogovorom o smanjenju potrošnje gasa. Dobrovoljni dogovor ne znači ništa, to je samo slabo obećanje i može se očekivati da sve zemlje članice EU djeluju samo u vlastitom interesu.
Iako nije jasno u kojoj mjeri će topla voda, struja i grijanje biti dostupni u zemljama poput Njemačke, Austrije, Italije ili Mađarske, sasvim je jasno da kriza u Evropi vrši pritisak na šavove evropskog jedinstva. Većina evropskih političara, vodeći računa o reakciji javnosti u svojim dvorištima, vjerovatno neće uvesti stroge propise o korištenju plina za svoje građane kako bi Nijemci imali ugodniju zimu. Ali opadajuća ekonomija Njemačke vidljiva je širom Evrope.
Oštra inflacija u eurozoni dodatno proširuje pukotine u EU. Ako Evropska centralna banka podigne kamatne stope, to bi moglo gurnuti južnu Evropu u novu krizu državnog duga sličnu onoj iz 2010. godine. Međutim, ako se to dogodi, mnogi u južnoj Evropi nisu sigurni da li će Njemačka moći ponovo da ih spasi.
Njemačka industrijska baza je sve slabija, a stanovništvo siromašnije, hiljade stanara su se obraćali udruženju iznajmljivača, tražeći od njih da lobiraju kod vlade da subvencionira troškove energije.
U ljeto je njemačka vlada uvela populističku mjesečnu kartu od devet eura koja važi samo za tri mjeseca putovanja širom države. Ta odluka prestaje krajem augusta i već postoje pozivi da se produži na neodređeno vrijeme, ali je njemački ministar finansija izjavio da za to ne postoje budžetska sredstva.
U ovakvim uslovima, ako Njemačka bude morala da spašava evropske zemlje, vrlo je vjerovatno da će doći do masovnih protesta u zemlji, koji će dodatno pritiskati vladu i evropsko jedinstvo.

Sada je dosta očigledno da je evropska solidarnost već prešla svoju prekretnicu. Međutim, može li je energetska kriza u kombinaciji s klimatskom krizom i globalnim ekonomskim usporavanjem dovesti do prelomne tačke? Odgovor je vrlo moguće, da.

TRT World