Kako su zemlje EU do sada bile pogođene i koji su glavni izazovi s kojima će se suočiti uoči zime?     Foto: Reuters

Kako Rusija nastavlja smanjivati svoje isporuke gasa Evropi, zemlje širom kontinenta počele su primjenjivati planove za vanredne situacije koji uključuju ponovno otvaranje elektrana na ugalj i produžavanje vijeka trajanja nuklearnih reaktora.

Nakon što je ranije ove godine prekinula isporuku gasa u nekoliko zemalja sjeverne i istočne Evrope, Rusija je sada smanjila isporuke gasa Njemačkoj preko gasovoda Sjeverni tok 1 na samo 20 posto kapaciteta.

Krajem jula, vlade Evropske unije su se obavezale na smanjenje potrošnje gasa za 15 posto do sljedećeg marta – dobrovoljni plan koji ima za cilj pokazivanje jedinstvenog fronta u suočavanju s onim što zvaničnici EU vide kao energetsku ucjenu Rusije zbog sankcija bloka.

Prvobitni prijedlog Evropske komisije uključivao je odredbu koja bi joj omogućila da nametne ciljeve kao obavezne u slučaju nužde. Umjesto toga, sada bi taj potez morao odobriti šef države svake zemlje, s izuzetkom Mađarske, što bi znatno otežalo implementaciju pravog sistema koordinirane racionalizacije.

Pogledajte kako su zemlje EU do sada bile pogođene i koji su glavni izazovi s kojima će se suočiti uoči zime.

Austrija

Prije nego što je počeo ruski rat u Ukrajini, Austrija je bila potpuno ovisna o ruskom gasu. Ministrica okoliša Leonore Gewessler rekla je ove sedmice da je zemlja uspješno uspjela smanjiti tu ovisnost sa 80 na 50 posto.

Kako ruska državna kompanija Gazprom nije uspjela osigurati gas za popunjavanje skladišnih kapaciteta u Austriji uoči zime, vlada je dozvolila drugim kompanijama da ga koriste.

Austrija je također najavila planove za pokretanje svoje elektrane Mellach na ugalj ove zime, nakon što je 2020. pretvorena u gasno postrojenje.

Belgija

Belgija se oslanjala na Rusiju samo za oko 6 posto svog gasa, i umjesto toga je čvorište za opskrbu drugim zemljama u Evropskoj uniji.

Belgijska luka Zeebrugge je važan uvozni centar za tečni prirodni gas (LNG). Veći dio isporučuje Katar.

Ipak, visoke cijene gasa utjecale su na domaćinstva i industriju.

Bugarska

Krajem aprila Bugarska je bila među prvim zemljama EU kojima je isključen ruski gas jer je odbila da ga plati u rubljama.

Ovisna o ruskom gasu za oko 90 posto, Bugarska je pojačala kupovinu LNG-a, tražeći dobavljače, uključujući Sjedinjene Države.

Također je proširila kapacitet naftovoda koji ide od azerbejdžanskog gigantskog polja u Kaspijskom moru.

Hrvatska

Hrvatska je u junu usvojila zakon kojim se omogućava izgradnja LNG terminala u pokušaju da se odvikne od ruskog gasa.

S nešto više od 50 posto, nivo skladišta gasa u Hrvatskoj bio je među najnižim u EU početkom augusta – što je daleko od ukupnog cilja EU od najmanje 80 posto.

Češka

Zemlja je gotovo 100 posto ovisna o ruskom gasu, ali većina kupaca kupuje gas preko stranih trgovaca, a ne direktno od Gazproma.

Tranzitna zemlja, Češka, povezuje sjevernu Njemačku s južnom Njemačkom i Slovačkom, odakle gas teče u Austriju i Italiju. Ranije ove godine je prijavila pad u tranzitu gasa, ali su uvoznici rekli da su isporuke ostale stabilne.

Danska

Danskoj je također isključen ruski gas nakon što je danska multinacionalna kompanija Ørsted odbila da plati u rubljama.

Zemlja se obavezala da će brzo ponovo pokrenuti svoje gasno polje Tyra, u pokušaju da postane nezavisna od ruskih snabdijevanja, ali taj plan je bio podložan kašnjenjima do devet mjeseci, a procjenjuje se da će se ponovo otvoriti u posljednjem kvartalu 2023. ili prvom kvartalu 2024.


Cijevi na kopnenim objektima gasovoda 'Sjeverni tok 1' u Lubminu, Njemačka.     Foto:  Reuters

Estonija, Latvija i Litvanija

Usprkos ovisnosti o ruskom gasu, baltičke države najavile su da će u aprilu obustaviti sav uvoz iz Rusije.

Rusija je isporučivala gas Letoniji i preko Estonije i Litvanije, dok je Estonija bila najzavisnija od Rusije u snabdijevanju gasom.

Letoniji, koja je trebala da zaustavi sav uvoz iz Rusije početkom 2023. godine, prekinuta je isporuka ruskog gasa krajem jula, navodeći kao razlog kršenje "uslova za vađenje gasa".

Finska

Finskoj je u maju isključen ruski gas nakon što je odbila ispuniti zahtjev Gazproma da plati u rubljama. Ovaj potez se poklopio s nastojanjem Helsinkija da se pridruži NATO-u. Finska se oslanja na ruski gas za samo pet posto svojih energetskih potreba.

Francuska

S blizu 17 posto ponude koja dolazi iz Rusije, Francuska je manje ovisna o drugim velikim evropskim ekonomijama kao što su Njemačka i Italija.

Francuska je obezbijedila svoje skladište gasa iz Katara i drugih zemalja koje snabdijevaju preko Norveške. Potpisala je sporazum o energetskoj saradnji s Ujedinjenim Arapskim Emiratima i najavila planove za povećanje proizvodnje nuklearne energije. Međutim, ovi planovi su poremećeni nedavnim toplotnim talasima, koji su podigli temperaturu rijeke.

Njemačka

Dok nije počeo rat u Ukrajini, ovisnost Njemačke o ruskom gasu bila je politički izbor. Ta ovisnost je sada smanjena sa 55 posto na i dalje visokih oko 30 posto.

Početkom augusta, zemlja je ponovo stavila u pogon elektranu na ugalj jer su zalihe gasa iz gasovoda Sjeverni tok 1 dodatno opadale.

Elektrana na ugalj, koja se nalazi u Donjoj Saksoniji, dobila je privremenu dozvolu za rad do aprila 2023. kako bi energijom obezbijedila najmanje pola miliona porodica.

Njemački gradovi smanjili su rasvjetu i toplu vodu u pokušaju da izbjegnu najgore scenarije za zimu.

Grčka

Grčka se oslanja na Rusiju za 40 posto svog gasa, od čega se dvije trećine koriste za proizvodnju električne energije. Zemlja do sada nije iskusila nikakav poremećaj u snabdijevanju.

Grčka je uspjela zamijeniti dobru količinu ruskog gasa povećanjem uvoza LNG-a i planira implementirati rotirajuće prekide struje u slučaju prekida u opskrbi.

Mađarska

Gotovo 85 posto ovisna o ruskom gasu, Mađarska se protivila sankcijama EU na uvoz gasa iz zemlje.

Zaostajajući u osiguranju skladišta gasa uoči zime, Mađarska očekuje da će potpisati novi sporazum s Rusijom ovog ljeta za daljnje isporuke.

Irska i Malta

Ostrvske zemlje se ne oslanjaju mnogo na ruski gas i nisu povezane na gasovode kontinentalne Evrope. Irska, naprimjer, većinu svog gasa dobiva iz Sjevernog mora.

Italija

Italija je smanjila veliki dio svoje ovisnosti o ruskom gasu sa 40 posto na početku godine na oko 25 posto – što je još uvijek izlaže ruskom prekidu.

Zemlja je nastojala sklopiti novi dogovor o nabavci gasa iz Alžira i povećala je uvoz LNG-a. Također planira da dobije više od Azerbejdžana.

Luksemburg

Ovisnost male srednjoevropske države o ruskom gasu iznosila je između pet i deset posto ukupne potrošnje u 2020. Ne očekuje se da će morati provoditi rezove ili značajan pad BDP-a.

Nizozemska

Nizozemska je postigla sporazume o kupovini više LNG-a kako bi ograničila svoju ovisnost o ruskom gasu, a istovremeno vodi kampanju pozivajući građane da štede struju, naprimer, kraćim tuširanjem.

Prije krize, vlada je planirala da zatvori ogromno plinsko polje na sjeveru zemlje, Groningen, zbog lokalnog protivljenja zbog prijetnji okolišu koje predstavlja, uključujući zemljotrese. Plan trajnog zatvaranja terena sada je odgođen.

Poljska

Uz Bugarsku, Poljska je bila prva zemlja EU kojoj je u aprilu isključen ruski gas. Početkom augusta, popunio je svoj skladišni kapacitet za gotovo 100 posto.

Većinu poljskih potreba za električnom energijom pokrivaju, kontroverzno, elektrane na ugalj. Također ima LNG terminal u Świnoujścieu preko kojeg uvozi gas iz SAD-a, Katara, Egipta i Izraela.

Portugal i Španija

Nijedna zemlja na Iberijskom poluostrvu ne računa na Rusiju za svoj gas, ali obje su pretrpjele porast cijene uvoza LNG-a.

Rumunija

Rumunija se zimi okreće Rusiji kako bi pokrila blizu 20 posto svojih potreba za gasom, ali ima značajne rezerve i na moru i na kopnu.

Ranije ove godine, rumunska vlada usvojila je zakon kojim se olakšava eksploatacija u Crnom moru.

Uprkos tome što su manje osjetljivi na isključenje ruskog gasa od drugih zemalja, povećani troškovi energije predstavljaju izazov za ekonomiju zemlje, dok su objekti za izvoz gasa još nedovoljno razvijeni.

Slovačka i Slovenija

Dvije zemlje se oslanjaju na Rusiju u pokrivanju blizu 60 posto svojih potreba za gasom.

U Sloveniji je vlada uvela mjere koje imaju za cilj uštedu energije od blizu 10 posto. Slovačka je najavila da će uvoziti gas od drugih dobavljača, posebno Norveške.

Švedska

Švedska, koja ima zajedničko tržište gasa s Danskom, u velikoj mjeri ovisi o ruskom gasu, ali je trenutno dobro snabdjevena pred zimu, s rezervama 90 posto.

TRT World