Sada još tri članice EU kucaju na vrata Schengena: Hrvatska, Bugarska i Rumunija.
Od 27 država članica EU, Bugarska, Rumunija, Hrvatska, Kipar i Irska trenutno nisu dio schengenskog prostora. U isto vrijeme, uključeni su Island, Norveška, Švicarska i Lihtenštajn koji nisu članice EU. Češko predsjedanje Vijećem Evropske unije naznačilo je da želi da Hrvatska, Bugarska i Rumunija zajedno uđu u schengensku zonu. Očekuje se da će Vijeće EU o tome glasati 9. decembra. Za pristupanje novih zemalja Schengenu potrebna je jednoglasna odluka.
Najmlađa članica EU, Hrvatska, koja je ušla u Uniju 2013. godine, na pragu je uvođenja eura. Hrvatska je na dobrom putu da postane članica schengenskog prostora, s obzirom na to da do sada nije bilo najava, barem javnih, niti jedne članice schengenskog prostora koja bi stavila veto. Čini se da je Hrvatska na dobrom putu da se početkom sljedeće godine pridruži području bez unutrašnjih graničnih kontrola.
Hrvatska očekuje ulazak u Schengen 2023. godine
Što se Hrvatske tiče, Vijeće Evropske unije još je u junu pokrenulo proces donošenja odluke o ulasku zemlje u schengenski prostor zatraživši mišljenje Evropskog parlamenta. Iako ovo mišljenje nije obavezujuće za Vijeće, ono je potreban proceduralni korak i šalje političku poruku. Vijeće EU predložilo je da se od 1. januara 2023. godine ukinu kontrole na kopnu i moru Hrvatske s državama Schengena, a od 26. marta 2023. godine kontrole na aerodromima.
Evropski parlament je na plenarnoj sjednici 10. novembra izglasao ulazak Hrvatske u Schengen. Bio je to pretposljednji korak do konačne odluke koja se očekuje 9. decembra na sastanku ministara unutrašnjih poslova zemalja članica.
Slovenija i Hrvatska - tri desetljeća graničnog spora
Slovenija podržava članstvo Hrvatske u schengenskom prostoru. Međutim, neizvjesna je sudbina arbitražnog sporazuma o granici iz 2017. godine. Tim je sporazumom određena kopnena i morska granica, nakon što dvije države više od dva desetljeća nisu uspjele pronaći rješenje.
Hrvatska sada insistira na tome da više nije stranka u arbitraži jer je Slovenija počinila proceduralne nepravilnosti. Ljubljana, pak, insistira da je arbitražna presuda konačna presuda o granici.
Slovenski političari često su više ili manje otvoreno raspravljali o mogućnosti uvjetovanja članstva Hrvatske u schengenskoj zoni provedbom arbitražne presude o granici. Posljednjih sedmica pojavile su se glasine da slovenska Vlada sastavlja jednostranu izjavu prema kojoj Hrvatska ulaskom u schengenski prostor prihvata arbitražnu presudu.
“Govorimo o usvajanju izjave, ali ta izjava neće biti ništa drugo nego obnovljena predanost provedbi arbitražne presude”, kazala je slovenska ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon koja očekuje pozitivnu političku odluku o članstvu Hrvatske u schengenskom prostoru od ministara unutrašnjih poslova EU. Najavila je i da će slovenska vlada uskoro usvojiti nacrt mišljenja o kojem će se potom glasati u parlamentu u Ljubljani.
Bosna i Hercegovina, koja nije članica EU, brine zbog “pojačane” granice
Ulazak Hrvatske u Schengen poseban je izazov za Bosnu i Hercegovinu, koja s Hrvatskom dijeli gotovo hiljadu kilometara dugu granicu. Između dviju zemalja postoje snažne privredne, kulturne i porodične veze te BiH strahuje da bi schengenska pravila mogla “podebljati” granicu.
Privrednici očekuju probleme u brzini protoka robe preko granice s Hrvatskom. Između BiH i Hrvatske postoji devet graničnih prelaza i 20 stalnih prelaza za prekogranični promet. Od devet tačaka, samo dvije imaju poseban status za obavljanje fitosanitarnog nadzora. Njima se izvozi voće, povrće i sva druga roba koja zahtijeva ovu vrstu pregleda.
Vanjskotrgovinska komora BiH je u nekoliko navrata upozorila da bi primjena schengenskih inspekcijskih standarda mogla stvoriti redove čekanja i zastoje kamiona koji prevoze robu koja se izvozi iz BiH te su pozvali na bolju prilagodbu novim okolnostima prilikom prelaska granice.
Ipak, iz Granične policije BiH navode da ne bi trebalo biti značajnijih promjena za državljane BiH koji ulaze u Hrvatsku. Ono što kao prednost hrvatskog ulaska u Schengen vide bolji je nadzor zajedničke granice opterećene migrantskom krizom.
“Članstvo Hrvatske u Schengenu osiguralo bi ispunjavanje svih kriterija, a time i vrlo visok nivo sigurnosti vanjskih granica države. To je posebno značajno u prevenciji svih oblika prekograničnog kriminala i ilegalnih prelazaka u kontekstu aktualne migrantske krize”, kazali su za Fenu iz Granične policije BiH.
Uz podršku EU, Hrvatska je uložila mnogo u zaštiti granica. Granice zemlje čuva 6.500 policajaca. Nevladina udruženja i mediji u više su navrata izvještavali o nasilnim povracima i nečovječnom postupanju hrvatskih vlasti prema ilegalnim migrantima.
Kao rezultat toga, država je, u saradnji s organizacijama civilnog društva, pokrenula nezavisni nadzor ponašanja granične policije prema migrantima i tražiteljima azila. Takvi mehanizmi nadzora, prema prijedlogu Evropskog pakta o migracijama i azilu, trebali bi postojati u svim državama članicama.
19 nov. 2022
TRT Balkan
Povezane vijesti
Milanović: Naredna turistička sezona bit će lošija od ovogodišnje
“Cijeli sustav je dizajniran tako da oni koji imaju puno, najviše ili jako puno, ostanu tamo gdje jesu, a da oni koji su ispod, otprilike ostanu tu gdje im je mjesto. Tu je naša mala Hrvatska”, rekao je hrvatski predsjednik Zoran Milanović.
Usklađivanje viza Srbije s EU se odnosi na one koji dolaze preko aerodroma
Izvršni direktor srpskog Centra za zaštitu i pomoć tražiteljima azila Radoš Đurović kazao je danas da se najavljeno usklađivanje viznog režima Srbije i EU odnosi na one koji u Srbiju dolaze preko aerodroma i tako pokušavaju nastaviti dalje.
Članci u trendu u ovoj kategoriji
Srbija: Nakon 27 sati obustavljena pretraga terena za dvogodišnjom Dankom
U prigradskom naselju Banjsko Polje i Brestovačkoj banji, obustavljena je dalja pretraga s obzirom na to da svi dosadašnji rezultati ukazuju da se djevojčica ne nalazi na ovom području površine od oko 10 kvadratnih kilometara, objavio je MUP Srbije.
Šta biste još željeli znati?
Popularno
Francuska spisateljica Ernaux dobitnica Nobelove nagrade za književnost
Nobelova nagrada za književnost 2022. godine dodjeljuje se francuskoj autorici Annie Ernaux za hrabrost i kliničku oštrinu kojom otkriva korijene, otuđenja i kolektivna ograničenja ličnog sjećanja, navedeno je u saopćenju Švedske akademije.
Trilateralni sastanak o migracijama u Beogradu: Brojevi su eksplodirali
Srbijanski ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin ocenio je da je pritisak na granice ogroman i da se ne radi o humanitarnoj krizi već da je reč o "kriminalnim bandama" koje zloupotrebljavaju težak položaj ljudi i krše sve međunarodne propise.
Putin proglasio ruskim vlasništvom ukrajinsku nuklearnu elektranu Zaporožje
Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je u srijedu uredbu kojom naređuje ruskoj vladi da formalno preuzme kontrolu nad ukrajinskom nuklearnom elektranom Zaporožje i pretvori je u "saveznu imovinu", objavili su ruski mediji, prenosi AP.