Odluka stupa na snagu objavljivanjem u "Službenom glasniku BiH", čime se poništava entitetski zakon u RS-u o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika.    Foto: AA

Zahtjev za ocjenu ustavnosti uputilo je sedam delegata Vijeća naroda Republike Srpske. Ustavni sud je utvrdio da predmetni Zakon nije u skladu sa članom 1.2 Ustava Bosne i Hercegovine, koji definira BiH kao državu koja funkcionira na osnovu zakona i sistema slobodnih demokratskih izbora.

„Najkraće obrazloženo i kazano, Ustavni sud se rukovodio i svojom ranijom praksom u nekim sličnim predmetima, jer je visoki predstavnik postupao kao zakonodavna institucija zamjenjujući nadležan organ, a to je u konkretnom slučaju Parlamentarna skupština BiH“, kazao je danas na pres-konferenciji u prostorijama Osnovnog suda Brčko distrikta potpredsjednik Ustavnog suda BiH Mirsad Ćeman.

Odluka stupa na snagu objavljivanjem u "Službenom glasniku BiH", čime se poništava entitetski zakon u RS-u o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika.

Međutim, postavlja se pitanje hoće li ova odluka Ustavnog suda BiH biti izvršena, jer trenutno ukupno 11 predmeta, od kojih se četiri odnose na Parlamentarnu skupštinu BiH, četiri na Parlament Federacije BiH, dva na Narodnu skupštinu RS-a i jedan na Komisiju za koncesije BiH, čeka na izvršenje.

„To je 11 predmeta tzv. apstraktne kontrole i koji, da budemo otvoreni, imaju pravno-politički karakter. Dakle, to su ocjene ustavnosti pojedinih zakona ili ustavni sporovi“, izjavio je predsjednik Ustavnog suda BiH Mato Tadić.

Predmet „Baralija protiv BiH“ djelimično je izvršen. Donesene su izmjene i dopune Izbornog zakona BiH, što je omogućilo provođenje izbora u Mostaru, ali odluka Ustavnog suda BiH još nije do kraja izvršena, jer nisu usvojene izmjene Statuta ovog grada.

Trenutno nema odgovora za problem sa neizvršavanjem odluka Ustavnog suda BiH, ali je poručeno da se radi na njegovom rješavanju.

Kada je riječ o budućem radu Ustavnog suda BiH, bit će nastavljena praksa održavanja sjednica i izvan Sarajeva, a od sljedećeg mjeseca s funkcije predsjednika odlazi Mato Tadić, jer puni 70 godina života, što je gornja granica za obavljanje ove dužnosti.


Za sudiju Ustavnog suda Bosne i Hercegovine izabran je u maju 2002. a na dužnost je stupio u maju 2003. godine prilikom konstituiranja Ustavnog suda. Istovremeno je preuzeo dužnost predsjednika Ustavnog suda BiH koju je obnašao do 2006. godine. U periodu od 2015. do 2021. godine obnašao je dužnost potpredsjednika, a dužnost predsjednika preuzeo je ponovo u junu 2021. godine.

TRT Balkan / agencije