Kada stari prijatelj ne uzvrati poruku, ili je neka druga značajna osoba više bezosjećajna nego brižna, ta očekivanja zaista mogu ne samo da iznenade nego i da značajno rastuže ljude. Najnovije istraživanje sa Univerziteta Duke objašnjava da ovakva iskustva dovode do osjećaja usamljenosti.
Istraživači predvođeni Leonom Lijem sa Fakulteta za psihologiju i neuronauku istraživali su zašto se ljudi osjećaju usamljeno, posebno kada su u starijoj životnoj dobi, i šta se može učiniti po tom pitanju.
"Usamljenost je posljedica razlike između očekivanih i stvarnih društvenih odnosa", kaže Samia Akhter-Khan, jedna od naučnica koja je radila na ovom istraživanju.
"Problem koji smo identifikovali u svom istraživanju je taj što nismo zaista razmišljali o tome šta ljudi očekuju od svojih veza s drugima. Radimo s ovom definicijom očekivanja, ali zapravo ne identificiramo koja su to očekivanja i kako se mijenjaju u različitim kulturama ili tokom životnog vijeka”, kazala je Akhter-Khan u studiji.
Svaki ljudski odnos zasniva se na skupu osnovnih očekivanja. Većina želi ljude u svom životu kojima se mogu obratiti za pomoć. Svim ljudima također trebaju osobe kojima mogu vjerovati, kao i saputnici s kojima mogu podijeliti različita životna iskustva.
Društveni odnosi
Međutim, prema teoriji autora studije, nazvanoj "okvir očekivanja u društvenim odnosima", starije osobe mogu imati određena očekivanja u smislu društvenih odnosa koja su zanemarena.
Kako je istakla Akhter-Khan, kada osoba provodi određeno vrijeme sama i izolovana, tada se jednostavno počinje osjećati usamljeno.
Ipak, ističe da se njeno prvo otkriće da je usamljenost mnogo složenija od toga desilo 2018. i 2019. godine dok je istraživala temu starenja u Mijanmaru. Tada je prvobitno mislila da se ljudi koje je analizirala uopšte neće osjećati usamljenima.
“Ljudi su mnogo povezani i žive u veoma složnom društvu. Ljudi imaju velike porodice i često su zajedno. Zašto bi se osjećali usamljeno?”
Brzo je postalo jasno da prikupljeni podaci ipak pokazuju drugačije stanje, što ukazuje da se ljudi i dalje mogu osjećati vrlo usamljenima, iako ne provode mnogo vremena sami. Akhter-Khan vjeruje da većina napora u današnjim društvima da se smanji usamljenost nije uspjela da objasni kako se naša očekivanja od društvenih odnosa mijenjaju kako starimo.
Istraživanje pokazuje da je ono što 35-godišnjaci žele od svojih društvenih veza obično drugačije od onoga što žele 70-godišnjaci.
Usamljenost dvaput u životu na vrhuncu
Autori istraživanja navode dva dobna očekivanja koja do sada nisu uzeta u obzir u analizama.
Prvo, starije osobe često žele poštovanje. Žele da ih drugi saslušaju i da se drugi zainteresuju za njihova iskustva, da uče iz njihovih grešaka i da cijene ono kroz šta su oni prošli i prepreke koje su savladali.
Drugo, starije osobe žele da daju svoj doprinos. Oni žele doprinijeti drugima i svojoj zajednici, prenoseći vlastitu tradiciju ili vještine bilo kojom kombinacijom podučavanja i mentorstva, volontiranja ili drugih aktivnosti.
Određivanje smislenih načina za ispunjavanje ovih očekivanja kako ljudi stare može značajno smanjiti nivo usamljenosti među starijom populacijom, ali istraživanja uglavnom nisu uspjela uzeti u obzir ovaj aspekt usamljenosti.
Ovaj previd može biti povezan sa činjenicom da se rad i doprinos starijih osoba često ne uzimaju u obzir u standardnim ekonomskim indeksima, kaže Akhter-Khan, dodajući kako ipak usamljenost svakako nije specifična samo za starije osobe.
“To je i problem mladih ljudi“, rekla je ova naučnica.
“Ako pogledate postojanje usamljenosti kroz životni vijek, postoje dva vrhunca. Jedan je u mlađoj odrasloj dobi, a drugi u starosti.”
Rekordan nivo usamljenosti
Pandemija COVID-19 i kasnije restrikcije i zatvaranja doveli su do rekordne stope usamljenosti u posljednjih nekoliko godina, ali čak i prije toga mnoge su zemlje pokazale zabrinutost zbog usamljenosti kao javnozdravstvenog problema.
Velika Britanija je, naprimjer, 2018. godine imenovala čak i "ministra za usamljenost".
Usamljenost, naravno, može imati daleko veći utjecaj od pukog mrštenja i osjećaja nelagode. Stalna usamljenost povezana je s većim rizikom od demencije, srčanih bolesti, moždanog udara i drugih zdravstvenih problema.
Istraživači sa Univerziteta Duke se nadaju da će njihov rad pomoći u promicanju sveobuhvatnijeg razumijevanja faktora koji uzrokuju usamljenost, što bi idealno dovelo do više načina da se sprečava i rješava ovaj već sada ozbiljni problem u mnogim društvima.
Istraživanje je objavljeno u naučnom časopisu “Perspectives on Psychological Science“.
27 nov. 2022
TRT World
Povezane vijesti
Članci u trendu u ovoj kategoriji
Dvorac Mont Saint Michel jedno od najljepših mjesta u Francuskoj
Mont Saint Michel je jedna od najposjećenijih turističkih atrakcija u Francuskoj izvan Pariza. Milioni posjetitelja dolaze svake godine kako bi vidjeli ovaj izvanredni podvig srednjovjekovne arhitekture koji se ne smatra isključivo dvorcem.
Šta biste još željeli znati?
Popularno
Francuska spisateljica Ernaux dobitnica Nobelove nagrade za književnost
Nobelova nagrada za književnost 2022. godine dodjeljuje se francuskoj autorici Annie Ernaux za hrabrost i kliničku oštrinu kojom otkriva korijene, otuđenja i kolektivna ograničenja ličnog sjećanja, navedeno je u saopćenju Švedske akademije.
Trilateralni sastanak o migracijama u Beogradu: Brojevi su eksplodirali
Srbijanski ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin ocenio je da je pritisak na granice ogroman i da se ne radi o humanitarnoj krizi već da je reč o "kriminalnim bandama" koje zloupotrebljavaju težak položaj ljudi i krše sve međunarodne propise.
Putin proglasio ruskim vlasništvom ukrajinsku nuklearnu elektranu Zaporožje
Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je u srijedu uredbu kojom naređuje ruskoj vladi da formalno preuzme kontrolu nad ukrajinskom nuklearnom elektranom Zaporožje i pretvori je u "saveznu imovinu", objavili su ruski mediji, prenosi AP.