Vodeći je rizični faktor hipertenzije, ali je povezana i sa ostalim bolestima kao što su bubrežni kamenci i karcinom želuca.     Foto: Gettyimages

U studiji koju je nedavno objavio ugledni medicinski časopis "The European Heart Journal" razmatrana je i upoređena prehrana kod više od 500.000 ljudi. Kada su istraživači analizirali ko umire prije 75. godine, otkrili su da ljudi koji dodaju so u hranu povećavaju rizik od prerane smrti za 28 posto u poređenju sa onima koji nisu koristili dodatnu so u prehrani.

Osim toga, muškarci koji su imali 50 godina i dodavali so u hranu skratili su sebi život u prosjeku za godinu i po, dok su žene istih godina koje su koristile više soli skratile život za oko 2,28 godina.

"Naše istraživanje pruža potkrepljujuće dokaze iz nove perspektive koji jasno pokazuju štetne efekte visokog unosa natrija na ljudsko zdravlje, što je još uvijek kontroverzna tema", rekao je jedan od autora studije Lu Qi sa Fakulteta za javno zdravlje pri američkom Univerzitetu Tulane.

"Naši dokazi podržavaju savjet da smanjenje upotrebe soli u obrocima može biti korisno za zdravlje i produžiti životni vijek ljudi", dodao je ovaj profesor.
"Ova studija posebno naglašava važnost ravnoteže natrija i kalija u ishrani", potvrđuje Amanda Lane, osnivačica portala o nutricionizmu "Healthful Lane Nutrition".

"Mnoge osobe koje se hrane zapadnjačkom prehranom konzumiraju previše natrija i premalo kalija. Produženi disbalans ovih elektrolita može dovesti do povećanja krvnog tlaka, koji može uzrokovati oštećenje srca, očiju, mozga i bubrega", kazala je Lane.
Ona stoga preporučuje ograničavanje natrija na 2.300 miligrama ili jednu čajnu žličicu kuhinjske soli dnevno.

Ako želite da smanjite količinu soli u svojoj prehrani, Lane napominje da se natrij često nalazi u prerađenoj hrani, zbog čega "odabir manje prerađene hrane može pomoći u ograničavanju ukupnog unosa soli".

Osim toga, Lane predlaže kiselinu koja zamjenjuje so u ishrani.

"Upotreba različitih izvora kiseline poput jabukovog sirćeta, rižinog vinskog sirćeta i citrusa može dodati odlične izvore okusa bez dodavanja soli."

So i vaše zdravlje

Kuhinjska sol je, u umjerenim količinama, neophodna i značajna za ljudsko zdravlje jer ima važnu ulogu u biohemijskim procesima u organizmu, međutim zbog njene prekomjerne konzumacije ona je danas opasnost za čovjeka.

Male količine kuhinjske soli potrebne su za normalan život. Odrasle osobe trebaju oko 1,4 grama kuhinjske soli, a djeca i manje od jednog grama dnevno. Danas, međutim, odrasle osobe dnevno unose i 10 puta više soli. Nužno je smanjiti prekomjeran unos kuhinjske soli jer je danas nedvojbeno dokazano kako je to višestruko štetno za zdravlje, skraćuje život i pridonosi invalidnosti. Odrasle osobe ne bi smjele unositi više od 5-6 grama kuhinjske soli, a djeca još manje.

Iznenađujuće, ali tačno, čak tri četvrtine kuhinjske soli koju unosimo prehranom dolazi iz gotove ili polugotove hrane. Ostalu kuhinjsku so dodajemo kuhanjem, dosoljavanjem za stolom, a najmanji dio nalazi se prirodno u hrani. Neka hrana ne sadrži sama po sebi puno kuhinjske soli, ali ako je jedemo često i obilno, onda pridonosi ukupno prekomjernom svakodnevnom unosu.

Osjet slanosti hrane zavisi od količine kuhinjske soli. Kada počnete jesti zdravu, neslanu hranu, činit će vam se da je bljutava, ali nakon 2-3 sedmice receptori za so u ustima postat će osjetljiviji na tu malu količinu soli, a vidjet ćete da hrana ima značajno ljepši i bolji okus.

Manje soli u hrani doprinosi smanjenju krvnog tlaka, ali i povećava učinak lijekova koji se uzimaju kod hipertenzije, učinkovito bi djelovalo i na rad bubrega.

Zašto je štetna?

Vodeći je rizični faktor hipertenzije, ali je povezana i sa ostalim bolestima kao što su bubrežni kamenci, karcinom želuca i gornjeg dijela ždrijela, osteoporoza i bronhijalna astma.

Koja hrana je sadrži u većoj količini?

Najviše soli unosimo u obliku tzv. “skrivenih soli“ jedući gotovu i polugotovu hranu, hraneći se u restoranima, unosom grickalica (čips, štapići, kikiriki, pistacio), hljeba i pekarskih proizvoda, suhomesnatih proizvoda, tvrdih sireva, sirnih namaza, kukuruznih pahuljica, gotovih umaka, senfa, majoneze, hamburgera, supa iz vrećice i polugotovih jela.

TRT Balkan