Po svojoj jedinstvenosti izvođenja, Hrvatska opravdano zaslužuje zauzeti još jedno mjesto na listi, s unikatnim “nijemim kolom”. Foto: UNESCO

Kulturne vrijednosti balkanskih zemalja dijele mnoštvo zajedničkih mjesta kada je u pitanju zaštićena svjetska kulturna baština.

Pored velikog broja materijalnih kulturnih dobara koja dijele balkanske zemlje, one se mogu pohvaliti i tradicijama koje narodi održavaju vjekovima.

Naprimjer, na UNESCO-ovoj listi nematerijalnog kulturnog naslijeđa za tradiciju uzgajanja konja lipicanera 2022. godine mjesto su dobile Bosna i Hercegovina i Hrvatska, a pored njih još 6 zemalja.

Radi se o najstarijoj pasmini konja u Evropi, s više od 400 godina selekcijskog rada. U lipicanerima se danas nalazi krv kraškog, španskog, arapskog, kladrubskog konja i nekoliko italijanskih pasmina. Uključeni su u događaje, proslave i svečanosti.

Radi se o najstarijoj pasmini konja u Evropi.          Foto: Reuters

Na istoj listi upisan je i običaj održavanja “Bokeljske mornarice” u Hrvatskoj, ali i Crnoj Gori.

Bokeljska mornarica osnovana je 809. godine, od kada neprekidno djeluje kao najstarija organizacija pomoraca, s vojnim, ekonomskim, obrazovnim i humanitarnim funkcijama.

Njen nastanak vezuje se za dolazak svetog Tripuna, zaštitnika grada Kotora.

Iako se na društvenim mrežama može uočiti nesuglasica oko porijekla ovog običaja, Bokeljska mornarica je otvorena za sve koji poštuju ovo geslo i voljni su da doprinesu očuvanju tradicionalnih vrijednosti koje ona gaji.

Njen nastanak vezuje se za dolazak svetog Tripuna, zaštitnika grada Kotora.              Foto: AA

Po svojoj jedinstvenosti izvođenja, Hrvatska opravdano zaslužuje zauzeti još jedno mjesto na listi, s unikatnim “nijemim kolom”.

Nijemo kolo s područja Dalmatinske zagore izvodi se bez muzičke pratnje. Samo se čuju stope i zveckanje ukrasa.

Izvodi se na karnevalima, vašarima, slavama i svadbama, te služi kao način da se mlade žene i muškarci upoznaju.

Uvršteno je na UNESCO-ovu listu 2011. godine.

Izvodi se na karnevalima, vašarima, slavama i svadbama, te služi kao način da se mlade žene i muškarci upoznaju.           Foto: Reuters

Slava je običaj slavljenja porodičnog zaštitnika i hranitelja ne samo u Srbiji već i širom regiona. Pored gozbe, u kući se pali posebno dizajnirana svijeća.

Tokom obreda zahvaljuje se svecu i izgovaraju se molitve za blagostanje.

Zbog toga što je narod u Srbiji smatra dijelom svoje kulture, uvrštena je na UNESCO-ovi listu 2014. godine.

Tokom obreda zahvaljuje se svecu i izgovaraju se molitve za blagostanje.           Foto: Reuters

Ukoliko želite da saznate i ostale kulturne raznolikosti i vrijednosti čovječanstva, posjetite UNESCO-ovu listu nematerijalnog kulturnog naslijeđa i Registar dobrih praksi zaštite.

TRT Balkan