Postoje akteri koji vjeruju da bi im dobro došlo da rat (u Ukrajini) što je moguće duže traje. Misle da "ako se rat produži, Rusija će oslabiti" i daju podršku Ukrajincima samo toliko kako bi se rat produžio. Turkiye nikada nije bila, niti će biti jedna od njih. Moramo vjerovati u mir i težiti miru, poručio je Fahrettin Altun, šef Ureda za komunikacije Predsjedništva Turkiye.
Pred treći tursko-italijanski međuvladin samit koji će se održati 5. jula, Altun je odgovarao na pitanja italijanskog lista "Il Messaggero".
Podvukao je kako je cilj Turkiye u svim okolnostima tokom rusko-ukrajinskog rata doprinijeti pravednom miru.
Podsjećajući da Turkiye ulaže napore da osigura mir u Ukrajini, te upitan je li moguće prekinuti rat i sklopiti mirovni sporazum, Altun je rekao da njegova zemlja ima poseban položaj i da, pod snažnim vodstvom predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, od početka ukrajinske krize pokušava iskoristiti tu moć za mir.
Navodeći da su provođenjem Konvencije iz Montreuxa s početkom rata u Ukrajini zaustavili prolazak ratnih brodova u Crno more, Altun je također napomenuo da su dopremili značajnu količinu humanitarne pomoći narodu Ukrajine.
"Danas, kada akteri koji žele legitimirati svoju poziciju kritiziranjem Turkiye, dok nisu radili ništa za Ukrajinu, mi smo bili tu. Činjenica da su hiljade Ukrajinaca pobjegle od rata i dovele svoje porodice i kompanije u Turkiye najkonkretniji je pokazatelj povjerenja u Turkiye. Svi ti faktoru omogućavaju nam da razgovaramo i s Ukrajinom i s Rusijom. Kao stabilizirajući faktor, odgovornost Turkiye u ovom procesu bila je održavati kanale dijaloga otvorenim između strana", naveo je Altun, te nastavio:
"Kao što znate, prvi put smo okupili ministre vanjskih poslova dviju zemalja na marginama Foruma diplomacije u Antaliji. Cilj Turkiye je u svim okolnostima doprinijeti pravednom miru. S druge strane, postoje akteri koji vjeruju da bi im dobro došlo da rat (u Ukrajini, op. a.) što je moguće duže traje. Misle da 'ako se rat produži, Rusija će oslabiti' i daju podršku Ukrajincima samo toliko da se rat produži. Turkiye nikada nije bila, niti će biti jedna od njih. Moramo vjerovati u mir i težiti miru."
"Nastavljamo raditi za pravedni mir"
Na pitanje novinara "da li po vama Evropska unija i Sjedinjene Američke Države trebaju prestati davati oruzje Ukrajini?", Altun je odgovorio:
"Ovo pitanje trebate postaviti predstavnicima Evropske unije i američkim dužnosnicima. Ovdje je važno da ozbiljni, iskreni i realni napori budu ispred slogana i naslova. Države ne mogu odrediti svoju politiku na temelju onoga što je napisano na društvenim mrežama."
Napominjući da Turkiye otvoreno naglašava da teritorijalni integritet i političko jedinstvo Ukrajine treba sačuvati u svakoj prilici, Altun je dodao:
"Rekli smo da će otvaranje rasprava o granicama samo donijeti krv, suze i uništenje. Istovremeno, nastavljamo raditi za pravedan mir."
Upitan jesu li sankcije dobar način za zaustavljanje ruskog predsjednika Vladimira Putina, Altun je rekao da je pitanje sankcija posljednjih godina ozbiljno politizirano.
"Znate da je i Turkiye podvrgnuta nekim sankcijama s trivijalnim izgovorima i političkim motivima. Zapravo, našoj odbrambenoj industriji uvedene su neke politički motivirane sankcije, što Zapad danas hvali. Iz tog razloga vjerujemo da će sankcije biti smislene i legitimne samo ako se o njima odlučuje pod okriljem Ujedinjenih naroda", naveo je Altun, te nastavio:
"Danas Evropska unija najviše govori o sankcijama Rusiji. Ali otkako je počeo rat, platili su stotine milijardi eura računa za energiju. Grčkoj, koja prenosi većinu ruske nafte u svijet, ne mogu reći ni riječi. Štaviše, u ovom kritičnom razdoblju Grčka slabi južni bok NATO-a naoružavajući egejske otoke kršeći međunarodno pravo. Zapad bi trebao stati u kraj tom ambivalentnom stavu prije nego što očekuje rezultate određenih poteza."
Članstvo Švedske i Finske u NATO-u
Jedno od pitanja odnosilo se i na stavove Turkiye po pitanju članstva Švedske i Finske u NATO-u, čemu se ta zemlja protivi.
"Za nas je članstvo Švedske i Finske u NATO-u pitanje koje se tiče samo Švedske i Finske. Ako ove države, koje su dugi niz godina bile neutralne, budu primljene u NATO, mi ćemo se obavezati da ih branimo prema članu 5. Stoga moramo vidjeti da su ove zemlje precizno definirale vrijednosti i ciljeve NATO-a, te da li su u isto vrijeme čvrsto opredijeljene za sigurnost turskog naroda. Jedan od prioriteta našeg saveza je borba protiv terorizma. Uprkos tome što se nalazi na listi terorističkih organizacija Evropske unije, PKK nije spriječena da prikuplja novac, regrutuje militante i vrši propagandu u pomenutim državama. Isto tako, oni pružaju sigurno utočište za YPG, sirijski ogranak PKK-a, i FETO, koji je pokušao izvesti državni udar u Turkiye. Ne možemo pristati na članstvo Švedske i Finske u NATO-u dok se ne uvjerimo da su po ovim pitanjima preduzeti trajni i konkretni koraci", kazao je Altun.
A, na pitanje šta Italija i Turkiye mogu zajedno učiniti po pitanjima ekonomije, rata i izbjeglica, Altun je rekao da se kao dvije mediteranske države članice NATO-a suočavaju sa sličnim problemima i da postoji mnogo oblasti saradnje između dvije zemlje.
"U zajedničkom interesu Turkiye i Italije je borba protiv neregularnih migracija i održavanje mira i stabilnosti u istočnom Mediteranu", zaključio je Altun.
