Turkiye je kritizirala izgradnju i otvaranje "sramnog" spomenika Nemezidi u armenskoj prijestolnici Jerevanu, kojim se odaje počast ubicama osmanskih i azerbejdžanskih zvaničnika iz ranih 1920-ih.
„Najoštrije osuđujemo otvaranje ‘spomenika Nemezidi’ u Jerevanu, koji je posvećen počiniocima atentata na osmanske političke i vojne vođe ranih 1920-ih i azerbejdžanske zvaničnike tog vremena, kao i neke osmanske državljane armenskog porijekla“, navodi se u saopćenju turskog Ministarstva vanjskih poslova u srijedu.
"Otvaranje ovog sramnog spomenika veliča krvavi teroristički čin koji je doveo do gnusnih terorističkih napada u kojima je ubijen 31 naš diplomata i članovi njihovih porodica", navodi se.
U saopštenju se također ističe da način na koji su te događaje prikazali armenski mediji ukazuje na to da među nekim ljudima postoji iskrivljeno i neprihvatljivo razumijevanje historije.
"Takvi provokativni koraci, koji su nekompatibilni s duhom procesa normalizacije između Turkiye i Armenije, ni na koji način neće pridonijeti naporima za uspostavljanje trajnog i održivog mira i stabilnosti u regiji.
Naprotiv, oni će negativno utjecati na normalizaciju procesa", navodi se.
Azerbejdžan osudio “terorističku politiku”
U saopštenju azerbejdžanskog Ministarstva vanjskih poslova također se osuđuje otkrivanje takozvanog spomenika Nemezidi.
„Izgradnja ovog spomenika uz dozvolu i odobrenje relevantnih vladinih agencija Armenije je promocija armenske terorističke politike i propaganda terorističkih akata koji su se provodili kroz historiju“, navodi se u saopštenju.
Podsjećajući da je operacija Nemezida ciljala zvaničnike Azerbejdžanske Demokratske Republike, kao i Osmanskog Carstva između 1920. i 1922. godine, u saopštenju se dalje kaže: „Protiv armenskog terorizma, ekstremizma, agresivnog separatizma i svih oblika i manifestacija rasne diskriminacije mora se odlučno boriti bez ikakvih dvosmislenosti ili dvostrukih standarda."
Dodaje se da takvi koraci Armenije "ozbiljno dovode u pitanje navodnu 'iskrenost' i 'dobru volju' zemlje u vezi s tekućim pregovorima o normalizaciji s Azerbejdžanom i Turkiye".
"Valja napomenuti da put do mira i pomirenja ne leži u daljem veličanju zločina i grešaka, već u njihovom priznanju", dodaje se.
