Lista terorističkih organizacija u Evropskoj uniji (EU) nedavno je ažurirana i ponovo se na njoj nalazi PKK.     Foto: AA

Lista terorističkih organizacija u Evropskoj uniji (EU) nedavno je ažurirana i ponovo se na njoj nalazi PKK. Nažalost, to ne mijenja činjenicu da u nekim evropskim krugovima postoji široko rasprostranjena blagonaklonost i tolerancija prema ovoj terorističkoj organizaciji.

Liste terorista i dvostruki standardi

Nakon napada 11. septembra i vala kriminalnih djela koji su pogodili Zapad, uključujući Evropu, EU je usvojila različite mjere borbe protiv terorizma, a sve su vezane za listu pojedinaca, grupa i entiteta koji su uključeni u terorističke akte i kojima su zato nametnute restriktivne mjere. Prema međunarodnom pravu, izraz terorizam označava “protivpravnu upotrebu sile ili nasilja protiv osoba ili imovine kako bi se zastrašila ili prisilila Vlada, civilno stanovništvo ili bilo koji njihov segment, u cilju ostvarivanja političkih ili društvenih ciljeva“. Stoga, u cilju obezbjeđivanja djelotvornosti, strože koordinacije među državama članicama u borbi protiv terorizma, lista EU se redovno revidira i ažurira u intervalima od oko šest mjeseci.

"Iako odgovornost za borbu protiv kriminala i očuvanje sigurnosti prvenstveno leži na državama članicama, teroristički napadi posljednjih godina pokazali su da je to zajednička odgovornost koju moraju zajedno snositi. EU doprinosi zaštiti svojih građana djelujući kao glavni forum za saradnju i koordinaciju među državama članicama." U ovom okviru, posebna pažnja je posvećena "džihadističkim" terorističkim grupama, koje su dramatično pogodile Evropu. Stoga je EU aktivno posvećena primjeni svojih sankcija na Daesh i Al-Qaedu i osobe i entitete koji su s njima povezani ili ih podržavaju“, navodi se u dokumentima Evropskog vijeća.

Mnogo truda je uloženo u borbu protiv ovih terorističkih grupa. Međutim, među navedenim terorističkim organizacijama nalazi se PKK, poznat i kao "KADEK" i "KONGRA-GEL" i njeni organizacioni ogranci, kao što su TAK i DHKP-C.

PKK je teroristička organizacija veoma slična Daeshu

Američki State Department isto pominje PKK i njene sestrinske grupe i jasno navodi da su one označene kao strane terorističke organizacije. Postoji jasan i formalan konsenzus o suštini i opasnosti tih aktera sa epistemološkog stanovišta.

Kao rezultat toga, ne bi trebalo biti sumnje da je PKK teroristička organizacija, okrutna, nasilna i kriminalna kao i Daesh. Ipak, čini se da se percepcija javnosti i široko rasprostranjena simpatija kreću u suprotnom smjeru, s ciljem delegitimizacije ne samo opasnosti, već i primjene međunarodnopravnih principa, a sve na štetu koherentne razrade učinkovitih zajedničkih mjera protiv terorizma.

Neke države EU-a podržavaju PKK

Dobronamjerna propaganda PKK-a, koja je tokom godina praćena krvavom kampanjom u Turkiye i šire i odnijela više od 60.000 žrtava, provodi se pod plaštom nekih etiketa koje navodno veličaju “mir, demokratiju i solidarnost“ i širi iskrivljene informacije o ovom fenomenu. To je neka vrsta gasne tehnike koja se zasniva na dobro definisanoj ideološkoj podršci, kao i na evidentnom nepoznavanju činjenica i historije, kao i nepovjerenju prema Turkiye kao suverenoj državi i njenoj borbi protiv nasilnih separatističkih akcija koje prijete njenom teritorijalnom integritetu.

Zapravo, neki medijski i politički krugovi su, manje-više svjesno, saučesnici u svemu tome. Naime, postoje jasni dokazi o logističkoj i organizacionoj podršci koju su neke države EU-a dale PKK-u. Članovi terorističke grupe nalaze utočište i žive udobno, ponekad služeći kao glasnogovornici humanitarnih i filantropskih udruženja, uživajući tako i određeni javni kredibilitet u Evropi.

To je nešto čega su evropski lideri dobro svjesni. Nakon posljednjeg izvještaja njemačke obavještajne službe o aktivnostima PKK-a u Njemačkoj, vrijedne su pažnje izjave Thomasa Haldenwanga, šefa njemačke obavještajne agencije.

PKK organizira različite kampanje prikupljanja sredstava u Njemačkoj, a zatim koristi ovaj novac za finansiranje terorističkih napada u Turkiye. PKK vidi Njemačku kao mjesto za odmor i povlačenje. Oni pokušavaju uspostaviti politički utjecaj ovdje“, rekao je Haldenwanga.

Dezinformacije i manipulacije o PKK-u su široko rasprostranjene

Postojeći dokazi o logističkoj i oružanoj podršci u suprotnosti su s pretpostavkama borbe protiv terorizma kako je zamišlja EU. Štaviše, isti nivo blagonaklonosti daje se evropskim stranim borcima koji se pridružuju PKK/PYD-u, a koji su kod kuće prikazani kao “hrabri heroji koji se bore za plemeniti ideal“. Ovaj stav i pogrešna percepcija predstavljaju veliki paradoks jer bi takva tolerancija bila nezamisliva prema terorističkoj organizaciji Daesh i njegovim stranim borcima.

Takve dezinformacije i manipulacije simptomi su diskrecionog i dvostrukog standarda u pristupu i suočavanju s terorizmom i terorističkim prijetnjama. Dok je zapadna i evropska posvećenost borbi protiv “džihadističkog terorizma“ snažna, sve više izostaju javne osude PKK-a i njegovih zločinačkih radnji. Štaviše, takva naklonost doprinosi proširenju i daljem strukturiranju manevarskog prostora PKK-a.

Ideologija - stvarnost

Prema velikoj naučnici i filozofkinji Hannah Arendt, postoji ogromna praznina između stvarnosti i slike koju je stvorio čovjek. To je mana u svakoj dogmatskoj ili pristrasnoj ideologiji ili pristupu. Zaista, iza pogrešne percepcije i iskrivljene slike PKK-a kriju se ideološki faktori koji se vrte u nekim krajnje lijevim krugovima i pristrasnost spram Turkiye.

Turski stav protiv PKK-a nije politička borba protiv tradicionalne opozicije. Umjesto toga, to je borba protiv terorističke organizacije sa separatističkim ciljevima. Na osnovu ove pretpostavke, svaka država strukturirana oko principa suvereniteta, nepovredivosti i cjelovitosti svoje teritorije provodila bi odbrambenu i preventivnu politiku poput Turkiye, koja je vrlo često izložena kritici i nerazumijevanju od strane partnera koji pristaju na retoriku PKK-a. Drugim riječima, neke evropske države gotovo automatski prave razliku u procjeni stepena opasnosti od PKK-a i Daesha, pri čemu je prva prikazana kao nekakav “sekularni“, “mirni“ i “demokratski“ projekt.

Takav stav nije održiv i neizbježno pogoršava dvostruke standarde u pitanjima od primarnog značaja koji se tiču ​​sigurnosti i stabilnosti. S jedne strane, to je nepravedan pristup prema Turkiye i njenom legitimnom nacionalnom interesu. S druge strane, to je u suprotnosti sa evropskim postulatima o zajedničkoj borbi protiv prijetnji i saradnji s partnerima. Dakle, suočeni smo s toliko dokaza i došlo je vrijeme da razmišljamo i djelujemo koherentno i pragmatično, odbacujući bilo kakve razlike i naklonost prema neprijateljima i teroristima.

* Mišljenja iznesena u ovom članku su autorska i ne odražavaju nužno uređivačku politiku TRT Balkan.



TRT Balkan / agencije