Zagađen zrak može promijeniti strukturu dječijeg mozga

Zagađenje zraka najviše je uticalo na moždane veze kod djece u prvih osam i po godina, iako su djeca prije pete godine doživjela najveće promjene.

Naučnici sa Instituta za globalno zdravlje u Barceloni (ISGlobal) upozoravaju da je mozak novorođenčadi podložan zagađenju zraka ne samo tokom trudnoće, već i tokom ranog djetinjstva.

"Novi aspekt ove najnovije studije je da je identifikovao periode podložnosti zagađenju zraka", kazala je u saopštenju glavna autorica studije Anne-Claire Binter, istraživačica na ISGlobalu.

“Izloženost smo mjerili koristeći vremensku skalu, analizirajući podatke iz mjeseca u mjesec, za razliku od prethodnih istraživanja, u kojima su podaci analizirani za tromjesečni period trudnoće ili godine djetinjstva. U ovoj studiji analizirali smo izloženost djece zagađenom zraku od začeća do 8,5 godina na mjesečnoj bazi”, pojasnila je Binter.

Postoje milijarde aktivnih veza s dijelovima bijele tvari u mozgu koje osiguravaju strukturnu povezanost s više područja mozga. Područja bijele tvari povezuju regije mozga zajedno i uključena su u kognitivne procese višeg nivoa kao što su učenje i rješavanje problema, što ga čini uobičajenim mjestom za proučavanje razvoja mozga.

Prethodna istraživanja su povezala abnormalne promjene u strukturama bijele tvari sa simptomima depresije, anksioznosti i poremećaja iz spektra autizma.

Analiza podataka od 3.515 djece

U trenutnoj studiji tim naučnika je analizirao podatke od 3.515 djece upisane u posebnu studiju iz Holandije. Istraživači su procijenili izloženost svakog djeteta dnevnim nivoima dušikovog dioksida i čestica u njihovom domu tokom majčine trudnoće i do 8,5 godina starosti. Kada su djeca imala od 9 do 12 godina, podvrgnuta su snimanju mozga magnetnom rezonancom (MR) kako bi vidjeli strukturnu povezanost i volumen različitih struktura mozga.

Viši nivoi zagađenja zraka povezani su s promjenama mikrostrukture bijele tvari u mozgu djece. Izlaganje finim česticama utjecalo je na volumen putamena, područja mozga uključenog u motoričke funkcije, učenje, između ostalih bitnih funkcija. Što je dijete više bilo izloženo tim česticama, posebno u prve dvije godine života, to je veća veličina putamena u predadolescentnom dobu.

“Veći putamen je povezan s određenim psihijatrijskim poremećajima (šizofrenija, poremećaji iz autističnog spektra i poremećaji opsesivno-kompulzivnog spektra)“, ističe Binter.

“Trebalo bi da pratimo i nastavimo da mjerimo iste parametre da bismo istražili moguće dugoročne efekte na mozak izloženosti zagađenju zraka“, kazala je Monica Guxens, istraživačica na ISGlobalu i koautorica studije.

Studija je objavljena u naučnom časopisu “Environmental Pollution“.